Austrijska knjižnica Dr. Alois Mock danas je na Sveučilištu priredila predavanje prof. dr. sc. Anete Stojić pod naslovom "Hrvatsko-njemački jezični dodiri", popraćeno istoimenom izložbom u sveučilišnom prolazu.
Povijesne prilike u Hrvatskoj rezultirale su brojnim i
raznolikim dodirima s drugim kulturama i jezicima, a među njima i
s govornicima njemačkoga govornog područja. Ovi hrvatsko-njemački
dodiri bili su najintenzivniji za vrijeme višestoljetne političke
i kulturne povezanosti Hrvatske s Habsburškom monarhijom, kada je
došlo do izravnoga dodira njemačkoga i hrvatskoga jezika.
Međutim, ukazala je dr. Stojić, germanizmi su u hrvatski jezični
korpus ušle preko slavenskog jezika, u doba kada Hrvati još nisu
bili na ovom prostoru. Najstariji germanizmi iz tog razdoblja
poput badanj, bukva, čabar, hiža, hljeb, mač, puk… odnose se na
kućanstvo i stanovanje.
Dolaskom u današnju postojbinu Hrvati, preko drugih jezika, uvode
nove riječi vezane uz stanovanje i pokrštavanje: crkva, kotar,
pop, mlin, pehar itd. Tijekom srednjeg vijeka dolazi do čvršćih
veza kroz dolazak njemačkih obrtnika u Zagreb i Varaždin (ceh,
cvek, farba, lanac…) te posredništvom kroz Hrvatsko-ugarsku
uniju. Sve je to sporadično prema onome što se događa kada prvi
Habsburgovci dolaze na hrvatsko tlo (Istra, Rijeka), a posebno
nakon što Hrvatska izborom Ferdinanda I. za kralja ulazi u sastav
Habsburške monarhije.
– Sigurna sam da će predavanje i izložba biti korisna i
otkriti neke stvari za koje ste mislili da nisu moguće te da
će izazvati “a-ha efekt”, “nisam znao”… Znamo iz povijesti
da je sam Zadar bio pod velikim utjecajem njemačkog jezika,
germanizmi su se prikupljali kroz povijest, a pogotovo u sto
godina austrijske vlasti. Hvala pročelnici prof. dr. sc. Aniti
Pavić Pintarić i Odjelu za germanistiku što su omogućili da
slušamo ovo predavanje i upoznamo se sa zanimljivom izložbom,
rekla je prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Nedjeljka
Balić-Nižić.
