Oko 120.000 građana godišnje prijavi 6 do 7 milijardi kuna inozemnih primitaka. Prema procjeni Porezne uprave, obvezu prijave ima njih još oko 200.000 - jer mnogi i ne znaju da to trebaju učiniti
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem tržišta rada
počelo je masovno iseljavanje Hrvata na zapad. Njegovateljice su,
primjerice, najviše na udaru naših poreznika. Posebno one koje
rade u Austriji i zarađuju do 11.000 eura, što je neoporezivi dio
austrijskog osobnog dohotka, piše HRT.
“Njima se kompletna zarada pretvori u hrvatske kune i naprave
porez po hrvatskom zakonu”, objašnjava Franjo Lazar,
predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata.
U sličnom su se problemu našli i brojni hrvatski iseljenici koji
su odjavili prebivalište u Hrvatskoj, ali nisu promijenili
porezni status.
“Prvo su se trebali odjaviti na MUP-u pa su se s tom odjavom
trebali odjaviti na poreznoj upravi, eventualno se prijaviti ili
odjaviti na Zavodu za zapošljavanje i kad se zaposle u drugoj
zemlji, institucije se konzultiraju posredno ili neposredno s
našima”, naglašava odvjetnik Željko Kaselj.
“Na kraj pameti mi nije bilo da bi se to meni moglo dogoditi.
Raspitao sam se i odjavljen sam u Republici Hrvatskoj. Počeli su
mi govoriti zakone, ovo-ono, i stvarno, oni su napravili zakone
da se ja ne mogu iz toga izvući”, žali se Brodar.
Smatra da to nije pošteno jer je porez platio u Austriji, a sada
mu Hrvatska želi naplatiti dodatni porez. U poreznoj upravi
ističu da nije riječ o nikakvom dvostrukom oporezivanju nego o
plaćanju razlike poreza na dohodak do iznosa obveze koju bi
trebao platiti svaki hrvatski rezident.
“Porezna uprava radi razmjenu podataka u smislu dohodaka svih
svojih rezidenata koji imaju OIB-e sa svim zemljama Europske
unije, s Amerikom i još nekim zemljama tako da mogu pribaviti sve
uplate na IBAN-e po svim bankama u puno država u svijetu”, kazala
je Anamarija Wagner, savjetnica za porez na dohodak.
U sindikatu pak tvrde – loših je primjera mnogo, a Porezna se
uprava često kod žalbi migranata oslanja na institut središnjeg
životnog interesa.
“Porezna uprava odlučuje jesi li porezni rezident ili nisi. Ako
jesi, imao si obvezu svih godina od kad si otišao, na ukupni
svjetski dohodak, bez obzira na to koliku si svotu platio u
inozemstvu – prijaviti taj dohodak i da naša porezna uprava će
utvrdi rješenjem moraš li platiti dodatni porez na dohodak ili
ne”, dodaje Wagner.
Osoba koja u Hrvatskoj ima kuću, stan, obitelj, ostvaruje dohotke
od najma imovine, koristi zdravstveno osiguranje – uživa životni
interes. Ipak, često se oni koji se samo nisu odjavili iz
poreznog registra oporezuju na temelju tog instituta, upozoravaju
u sindikatu.
“Događa se da Porezna uprava uopće ne uzima u obzir druge pravne
mogućnosti, već odmah prakticira institut središnjeg životnog
interesa, mada po međunarodnim ugovorima su porezni obveznici
drugih zemalja”, ističe odvjetnik Kaselj.
Dodajmo da je nedavni poziv Porezne uprave da prijave inozemni
dohodak izazvao paniku kod naših radnika migranata pa
je Franjo Lazar primio 800 poziva iz cijele Europe samo
ovaj tjedan.
“Ljudi kažu – odlazimo, mi dižemo cijele obitelj”, tvrdi
predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata.
Oko 130.000 građana godišnje prijavi 6 do 7 milijardi kuna
inozemnih primitaka. Prema procjeni Porezne uprave, obvezu
prijave trebalo bi imati njih oko 200.000.
“To možda i nije velika svota za radnike koji su plaćali porez u
državama gdje su otišli. Za Njemačku i Švedsku propisani su
modeli izuzimanja pa se u Hrvatskoj neće morati nikakva razlika
platiti. Što se tiče Austrije i nekih drugih država trebat će
platiti razliku poreza jer je propisana metoda uračunavanja.
Problem je s državama gdje se uopće ne plaća porez, onda treba
platiti ukupnu poreznu obvezu u Hrvatsko”j,
naglašava Anamarija Wagner.
Dok porezna uprava poziva građane da dobrovoljno prijave inozemne
primitke od 2016., iz sindikata migranata poručuju da će
zaštititi prava svojih članova i nastaviti pregovore.
Dušan Brodar je, tvrdi, odjavio poreznu rezidentnost u
Hrvatskoj te se prijavio u Austriji, gdje radi od 1993. godine.
No nedavno je primio rješenje o dugu od 160.000 kuna.