Europska komisija je u četvrtak pokrenula inicijativu za proširenje popisa kaznenih djela na govor mržnje i zločin iz mržnje na internetu i izvan njega kako bi se stvorio odgovarajući pravni okvir za kriminalizaciju govora mržnje i zločina iz mržnje na razini EU-a
Trenutno ne postoji pravna osnova za kriminalizaciju govora
mržnje i zločina iz mržnje na razini EU-a i stoga je potrebno
proširiti postojeći popis kaznenih djela u EU-u utvrđen u Ugovoru
o funkcioniranju Europske unije kako bi se osigurala minimalna
zajednička pravila o definiciji kaznenih djela i sankcija
primjenjivih u svim državama članicama EU-a.
“Mržnja je u suprotnosti s našim temeljnim vrijednostima i
načelima. Djelovanjem EU-a moramo osigurati da se mržnja
kriminalizira podjednako u cijeloj Europi”, izjavila je
potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera
Jourova.
Ova inicijativa prvi je korak u procesu proširenja popisa
kaznenih djela u EU-u. Sljedeći korak bio bi da države članice
odobre inicijativu, a zatim Komisija može iznijeti zakonodavni
prijedlog.
Komisija smatra da su govor mržnje i zločin iz mržnje posebno
područje kriminaliteta jer ih oba karakterizira element mržnje
usmjerene na osobe ili skupine osoba koje imaju (ili se smatra da
imaju) ista zajednička zaštićena obilježja.
U jednoj studiji objavljenoj u četvrtak potvrđen je
razmjer i zabrinjavajući trend govora mržnje i zločina iz mržnje.
Tijekom pandemije porasla je mržnja prema, primjerice, Romima,
Židovima, muslimanima i osobama azijskog podrijetla ili onima za
koje se smatra da su takvog podrijetla, uključujući rasističke
napade i premlaćivanja, nasilno zlostavljanje, prijetnje i
rasističko zlostavljanje.
Čak je 52 posto mladih žena i djevojčica doživjelo nasilje na
internetu, uključujući prijetnje i seksualno uznemiravanje, dok
su osobe s invaliditetom izloženije riziku da postanu žrtve
nasilnih kaznenih djela (uključujući zločin iz mržnje) nego druge
osobe te da trpe uznemiravanje.
