Jedna od tri žene u svijetu žrtva je nasilja, rekli su zastupnici u Europskom parlamentu koji su u četvrtak, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, raspravljali o tom problemu i poručili da Istanbulsku konvenciju trebaju ratificirati sve članice EU-a, premda njih šest odbija to učiniti.
Obratila im se povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli koja je
u ime Europske komisije osudila sve vrste nasilja nad ženama.
Povjerenica je najavila da će Komisija početkom 2022. godine
predložiti direktivu o borbi protiv nasilja nad ženama i protiv
obiteljskog nasilja koja će se oslanjati na ciljeve
Istanbulske konvencije te osigurati državama članicama učinkovite
mjere i potporu žrtvama.
Dalli je istaknula da je Istanbulska konvencija sveobuhvatan
i moćan instrument koji bi trebao spriječiti nasilje nad ženama i
zaštititi žrtve.
“Donijeli smo čitav niz akcija koje bi trebale unijeti razliku u
živote djevojaka i žena diljem Europe. U ožujku 2021. godine
ambiciozna strategija koja se bavi ovom temom osmislila je
aktivnosti i ciljeve koji idu prema uniji jednakosti i osuđuje
sve vrste nasilja nad ženama i djevojkama”, rekla je povjerenica.
Zastupnici su u raspravi utvrdili da su žene izloženije novim
oblicima nasilja, poput onoga na internetu. Izrazili su odlučan
stav da se mora zaustaviti taj negativan društveni fenomen i
naglasili potrebu za snažnijim djelovanjem Europske unije,
pozivajući države članice koje nisu ratificirale tu Konvenciju
Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i
nasilja u obitelji da to učine – Bugarsku, Češku, Mađarsku,
Litvu, Latviju i Slovačku.
Dalli je istaknula porast žrtava za vrijeme pandemije
koronavirusa, posebno u obliku digitalnog nasilja i
obiteljskog nasilja te je naglasila da Komisija ne radi samo na
planu u Europi već diljem svijeta, u zajedničkoj inicijativi s
Ujedinjenim narodima.
Europska komisija namjerava poduzeti korake kojima će se
omogućiti kriminalizacija govora mržnje i nasilja iz mržnje na
europskoj razini.
“U prosincu će Komisija objaviti prijedlog kako bi potaknula
odluku Vijeća Europe da proširi popis zločina u koje bi trebao
ući i zločin iz mržnje. To će omogućiti Komisiji da
kriminalizira na europskoj razini govor mržnje i nasilje iz
mržnje zbog seksualne orijentacije ili spola”, naglasila je
Dalli.
Također, komisija će donijeti i niz drugih mjera, “kojima je u
cilju eliminirati nasilje nad ženama, kao što je primjerice
preporuka o sprječavanju štetnih praksi te pokretanje Europske
mreže za sprječavanje rodno uvjetovanog nasilja”, rekla je
povjerenica.
Zastupnici su u svojim govorima istaknuli porast broja žrtava
tijekom pandemije koronavirusa te podatke koji govore o tome
da je jedna od tri žene na svijetu žrtva nasilja.
Konvencija nije zaživjela
Govoreći o nasilju nad ženama, hrvatski zastupnik, Predrag Fred
Matić, iz redova socijalista i demokrata, rekao je da postojeći
programi prevencije i zaštite ne donose rezultate te da “brojke
koje imamo ne ocrtavaju realnost koja je danas još gora”.
“Mali postotak prijave nasilja govori o nepovjerenju prema
institucijama i ono najbolnije, ove nam brojke jasno pokazuju da
naš ključni dokument, Istanbulska konvencija, nije zaživjela na
način na koji smo zamislili i da je vrijeme da se povuku hrabriji
potezi”, rekao je Matić.
Matić je naglasio važnost obrazovanja kao jednog od ključnih
elemenata za rješavanja ovoga problema te je pozvao sve države
članice da nastavne programe opreme sadržajem za omogućavanje
usvajanje obrazaca koji će poticati nenasilje i ravnopravnost u
Europi.
Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak rekla je da je
ravnopravnost žena i muškaraca preduvjet za suzbijanje
nasilja.
“Žene žrtve nasilja psihički su, tjelesno, spolno i/ili ekonomski
zlostavljane, a pandemija koronavirusa pojačala je negativne
trendove. Svaka rana tih žena ostavlja ožiljke na našem društvu.
Zato je neophodno stalno unaprjeđivati kvalitetu zakonodavnog i
institucionalnog okvira, uz edukaciju i prevenciju nasilničkog
ponašanja”, poručila je ona.
