Koliko je čovjek promijenio klimu, odnosno utjecao na nju čuli smo i na nedavno održanom klimatskom forumu u Glasgowu gdje je između ostalog odlučeno kako će sve zemlje EU smanjiti emisiju stakleničkih plinova, najviše CO2 za 55 %, odnosno Hrvatska za 45 posto.
Jučer je upravo na tu temu kako smanjiti štetne stakleničke
plinove, a time i zagrijavanje zemlje koje je već na 1,2 C,
bilo riječi u hotelu Kolovare na predavanju za javni
sektor. Što je zelena ekonomija i tko su najveći zagađivači na
predavanju je pojasnio je Ivan Vrdoljak iz firme Alcina d.o.o
koja je na ovom projektu angažirana kao konzultant. Naime riječ
je o europskom projektu GECO2 “Green economy and CO2” u
koji je uključeno 8 partnera, 15 talijanskih regija te tri
Hrvatske županije, a Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije
AGRRA jedan je od partnera na projektu.
Vrdoljak je istaknuo kako se od 1960. do 2010. godine broj
molekula CO2 u atmosferi povećao za 25%! Procjenjuje se da su
ljudske aktivnosti uzrokovale približno 1,0° C globalnog
zatopljenja iznad predindustrijske razine. Kod nas, ističe
Vrdoljak najveći je zagađivač industrija, točnije termoelektrane
te poljoprivreda:
“Generalno kad gledamo na razini svijeta, 25 posto emisija
plinova iz proizvodnje energije, to su termoelektrane, to su
toplane. Sa 24 posto ide poljoprivreda zajedno sa šumarstvom, a
sa 21 posto industrija, te ima još nešto zagađivača poput
stanovanja, prometa itd…” kazao je Vrdoljak.
Ističe kako svi dionici u društvu od građana, poduzetnika,
poljoprivrednika i te kako mogu pridonijeti tome da se
smanji emisija CO2, pa čak i javni sektor poput predstavnika
gradova i županija koji su bili na današnjem predavanju.
“Županija raspolaže s bolnicama, poliklinikama, školama,
vrtićima i ostalim objektima, a oni mogu biti energetski
efikasniji, odnosno manje emitirati CO2, to je jedna uloga JLS.,
a druga je da Županija, Grad i Općine mogu napraviti neke mjere
koje stimuliraju određeni vid ponašanja poljoprivrednika, građana
i industrije koji opet ide u smjeru smanjenja CO2. Potpunu
regulativu ima netko tko donosi zakon, znači RH u ovom slučaju.
Zadarska županija ne može davati porezne olakšice, ali može
davati određene nagrade ili može davati subvencije odnosno
stimulirati ponašanje koje dovode do smanjenja emisija CO2.”
Kazao je Vrdoljak.
Za tako nešto nabrojio je brojne pozitivne primjere iz Njemačke,
Nizozemske i drugih europskih država koje teže tome da do 2033.
budu carbon free zemlje što je uostalom i direktiva EU. Hoće li
Hrvatska uspjeti za 12 godina stići te standarde, ostaje nam tek
za vidjeti.
