Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT), usvojen prije 25 godina, učinio je svijet sigurnijim za život unatoč tome što nije ratificiran, smatraju stručnjaci.
Amerikanci su prvi u svijetu izveli nuklearni pokus, u
pustinji američke savezne države Novi Meksiko 16. srpnja 1945.
Od tada pa do 24. rujna 1996., kada je počelo potpisivanje
CTBT-a, provedeno je više od 2000 nuklearnih pokusa, rekao
je Robert Floyd, čelnik UN-ove Organizacije za sveobuhvatnu
zabranu nuklearnih pokusa (CTBTO), tijela UN-a.
Od 24. rujna 1996. izvedeno je samo nekoliko desetaka pokusa i to
u Indiji, Sjevernoj Koreji i Pakistanu.
Osam nuklearnih sila, uključujući Kinu, Sjevernu Koreju i SAD
unatoč tome odbijaju ratificirati povijesni ugovor, onemogućujući
mu da formalno stupi na snagu i malo je naznaka da će promijeniti
mišljenje, kažu analitičari.
“Živimo u puno boljem svijetu”, ustvrdio je Floyd,
63-godišnji Australac, u intervjuu za AFP u svojem uredu na
sedmom katu jednog od UN-ovih tornjeva u Beču.
Ugovor je postavio “globalne norme protiv nuklearnih pokusa”,
dodao je.
“Jedina zemlja koja testira u ovom stoljeću je Sjeverna Koreja”.
Kako bi se osiguralo da se nuklearni pokusi ne provode, CTBTO,
koji ima godišnji proračun od oko 111 milijuna eura, uspostavio
je širom svijeta više od 300 postaja za praćenje koje mogu
detektirati najslabije eksplozije u realnom vremenu.
Testiranje je postalo tabu
Ugovor je zaustavio širenje nuklearnog oružja “pretvorivši
testiranje u tabu”, rekao je Jean-Marie Collin iz francuskog
ogranka Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja
(ICAN).
Ukupno 170 zemalja ratificiralo je ugovor, uključujući nuklearne
sile Veliku Britaniju, Francusku i Rusiju.
Nedostaju još Egipat, Indija, Iran, Izrael i Pakistan, kao i
Kina, Sjeverna Koreja i SAD.
Floyd je rekao da želi razgovarati s tim državama o ratifikaciji
ugovora kako bi zabrana nuklearnih pokusa postala zakonski
obvezujuća
Ali nije kazao kako namjerava prevladati dugogodišnju blokadu.
Kad bi ugovor stupio na snagu, CTBTO bi imao ovlast
provoditi inspekcije na terenu.
U Washingtonu se od bivšeg američkog predsjednika Billa
Clintona “nitko se nije usudio” iznijeti tekst pred Kongres jer
se republikanci odlučno protive njegovu potpisivanju, rekla je
Emmanuelle Maitre iz Zaklade za strateška istraživanja.
Peking pak kaže da čeka Washington.
“I teško je zamisliti kako bi se Sjeverna Koreja mogla pridružiti
CTBTO-u ako to ne učine SAD i Kina”, dodala je.
U siječnju ove godine na snagu je stupio Ugovor o zabrani
nuklearnog oružja.
On zabranjuje da 54 države koje su ga ratificirale proizvode
i čak posjeduju nuklearno oružje i druge nuklearne eksplozivne
naprave.
Po Floydu, to je “znak jačanja frustriranosti država koje ne
posjeduju nuklearno oružje, a žele veći napredak u pogledu
nuklearnog razoružanja”.
