
Jedna od najvećih prijetnji sigurnosnoj situaciji u svijetu su klimatske promjene koje uzrokuju niz problema, ocijenio je ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović, na otvaranju Hrvatskih dana sigurnosti u srijedu u Opatiji.
Rezultat klimatskiih promjena su vremenski ekstremi poput
ovogodišnjih megapožara, razornih poplava ili tornada u
Europi, što dugoročno uzrokuje geografske
promjene poput nepovratnog rasta razine mora ili širenje
pustinja, rekao je Božinović. Stoga je očekivan znatan rast
migracija stanovništva, pa će se i zaštita granica morati tome
prilagoditi, dodao je. Ministar je istaknuo da
Hrvatska danas vrlo uspješno, zakonito i odgovorno
štiti ne samo vlastitu nego i granicu EU te je
potpuno spremna “na moguće poremećaje na migrantskim
rutama zbog situacije u Afganistanu”.
“Hvatska granična policija stalno provodi niz aktivnosti s
ciljem podizanja razine tehničke opremljenosti,
obučenosti i izgrađenosti kapaciteta za neometan i
kvalitetan nadzor granice i suvereno vlada izazovom
krijumčarenja ljudi povezanim s nezakonitim migracijama”, rekao
je Božinović.
Ocijenio je da se danas u svijetu sigurnosnim prijetnjama
može pristupati samo ujedinjenim djelovanjem na nacionalnoj,
međunarodnoj i globalnoj razini. Govoreći o utjecaju pandemije
covida-19 na sigurnosnu situaciju, istaknuo je da se pokazao niz
izazova, poput osiguravanja i održavanje zdravlja nacije,
opskrbe osnovnim životnim potrebama u slučaju globalnog
zatvaranja, zakonitosti i svrhovitosti protuepedimedijiskih mjera
koje zadiru u ljudska i građanska prava te potiču pitanja
slobode i sigurnosti.
Izravna posljedica pandemije je otežano putovanje putnika i
protok roba preko granica. Nadalje, rekao je, bilježi se rast
nasilja općenito, posebno obiteljskog nasilja,
iskorištavanja djece i potrošnje ilegalnih droga.
“Zajednički nazivnik nizu tih pojava je neki oblik
destabilizacije psihe potaknut neuobičajenom epidemijskom
situacijom”, rekao je. Kako je ocijenio, pandemija je otvorila
nove mogućnosti za stare sigurnosne prijetnje,
poput širenja dezinformacija, lažnih vijesti
i krađe identiteta.
“Širenje lažnih vijesti pod pritiskom pandemije je doživjelo
eksploziju. Svi koji ih šire postaju kanali za prijenos, pa se
uvelike otežava otkrivanje pravog izvora”, naveo je
ministar.
“Plasiranje dezinformacija, lažnih vijesti i glasina
služe podrivanju povjerenja građana u državne institucije i
promicanje terorističke propagande s ciljem radikalizacije i
militarizacije, prvenstveno mladih”, ustvrdio je Božinović.
Istaknuo je i kako je znatno povećan broj kibernetičkih
napada u protekle dvije godine, te da se područje napada s
korporacija u većoj mjeri prebacilo na male i srednje tvrtke i
to koristeći masovni rad od kuće i online sastanke preko
besplatnih aplikacija koje često imaju ozbiljne
sigurnosne propuste.
Središnja tema ovogodišnjeg skupa Hrvatski dani sigurnosti je
“Novi pogled na sigurnost’ . U okviru skupa održava
se 15. konferencija hrvatskih menadžera
sigurnosti, 3. forum menadžera korporativne sigurnosti JI
Europe i 3. forum privatne zaštite. Na otvaranju skupa okupljene
je pozdravio i predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti
Alen Ostojić.
Dodijeljene su i Velike hrvatske nagrade sigurnosti i to za
medijsku promociju sigurnsoti Ministarstvu turizma i sporta za
projekt Safe stay in Croatia te Croatia osiguranju za projekt
Laqoprevent u kategoriji najboljeg projekta poslovnog sektora u
ostvarivanju sigurnosti zajednice.
Nagradu za najreprezentativniji projekt sustava sigurnosti
dobila je Klinička bolnica Sveti Duh Zagreb i ECCOS Zagreb
za poptuno sigurnosno rješenje ove bolnice. Robert Kopal
i Darija Korkut su za knjigu “Analitički menadžment”
nagrađeni u kategoriji najbolje znanstvene knjige iz područja
sigurnosti, Gordana Buljan Flander je nagrađena za individualni
doprinos u ostvarivanju i razvoju struke odnosno sigurnosti
zajednice, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika za projekt Sloboda
stvaranja, kao doprinos nevladine organizacije za sigurnost
zajednice. Za inicijative godine nagrađeni su Denis Pavela
te PU splitsko-dalmatinska i partneri.



