Predsjednik Zoran Milanović u četvrtak je posumnjao u iskrene namjere Srbije za članstvom u Europskoj uniji, na konferenciji za medije s crnogorskim kolegom Milom Đukanovićem na kojoj su, osim prema Beogradu, bili kritični i prema sporom djelovanju EU-a prema Crnoj Gori.
“Ja zaista imam sumnju u stvarne ciljeve beogradske politike kad
je u pitanju članstvo u EU-u”, rekao je Milanović o srpskim
vlastima, nazvavši to “mimikričnim, kvazi ciljem” Beograda.
Hrvatski predsjednik kazao je kako je put prema članstvu “jako
težak” jer su to “nova pravila igre” koja zahtijevaju “pravu
demokraciju” u kojoj nema varanja niti privatnih medija u službi
vlasti.
Komentirajući nedavni posjet njemačke kancelarke Angele Merkel
Srbiji na samom kraju njenog mandata, Milanović je rekao da
“nešto s tobom nije u redu ako te prečesto
posjećuju”.
“Posjećivali su i Miloševića i bio je sjajan partner. I
onda ga više nisu posjećivali”, rekao je predsjednik, naglasivši
time kako se iz posjeta njemačke kancelarke ne trebaju izvlačiti
nikakvi zaključci o zapadnim preferencijama prema Beogradu.
Hrvatska podrška modernoj i građanskoj Crnoj
Gori
Milanović je u dvodnevni posjet crnogorskog kolegu Milu
Đukanovića pozvao povodom nedavnih “čudnih i nezgodnih”
događaja u Cetinju i napetosti u Crnoj Gori povodom
ustoličenja novog crnogorskog mitropolita Srpske Pravoslavne
Crkve (SPC) Joanikija u Cetinju, simbolični važnom gradu za
crnogorski identitet.
“Moja želja je bila, a mislim da govorim u ime cjelokupnih
hrvatskih vlasti, da damo podršku modernoj, građanskoj Crnoj
Gori”, rekao je Milanović na Pantovčaku.
Đukanović, čija je Demokratska partija socijalista (DPS) prošle
godine izgubila vlast u Crnoj Gori nakon trideset godina, napao
je novu vladu, smatranu prosrpskom, da ne radi u nacionalnim
interesima te da je u službi Beograda i njegove “velikodržavne” I
“profašističke” politike.
“Srpski svijet”, sintagmu koja se sve češće može čuti od
srbijanskog vodstva, posebno ministra unutarnjih poslova
Aleksandra Vulina, nazvao je eufemizmom za velikosrpsku
politiku.
Crnogorski predsjednik Srbiju je optužio i da želi obnoviti
“svoje neostvarene ciljeve iz ratova devedesetih”, pa rekao da je
smjena vlasti koja se prošle godine dogodila u Crnoj Gori
pokazala “da nije svaka promjena dobra”.
Izrazio je nadu da se neće ponoviti ratni scenarij od prije
tridesetak godina, a da je na njemu da upozori na “opasnu
podudarnost” tih vremena s današnjicom.
Troma Europa
Dvojica predsjednika s Pantovčaka su kritizirali i Bruxelles
za koji smatraju da nije dovoljno angažiran oko Crne Gore, iako
je ona uspješnija na svom putu prema članstvu u EU-u u odnosu na
druge zemlje zapadnog Balkana.
Milanović je Crnu Goru nazvao “taocem nezainteresiranosti
europske politike” i pozvao na “preferencijalni tretman” te
države koja je otvorila posljednje pregovaračko poglavlje o
članstvu, dok neke zemlje, stavljene u isti kolosijek s
Podgoricom, nisu ni otvorile pregovore.
Hrvatski predsjednik naglasio je da kao svoj zadatak vidi
“skretanje pozornosti” Zapada na tu činjenicu, kao i na nedavne
etničke i vjerske tenzije u Hrvatskoj susjednoj zemlji.
Zapadne države “vide utjecaj stranih sila na svojim granicama, a
ekvivalentno to ne vide u Crnoj Gori”, naglasio je
Milanović.
Crnogorski predsjednik rekao je kako Podgoricu “pogađa deficit
pažnje s najvažnijih europskih političkih adresa” koji je stvorio
politički vakuum na Balkanu.
Zbog toga se na balkanskom prostoru “nastanjuju interesi drugih,
zemalja koje nastupaju s vrijednosnih platformi suprotstavljenih
Europi”, rekao je Đukanović, spomenuvši pritom Rusiju koja se
aktivirala na tom prostoru jer se protivi “europskom sustavu
vrijednosti”.
“Suštinska poruka koju svakodnevno dobivamo direktno iz Moskve
ili preko njenih satelita je da naš izbor za članstvom u NATO-u i
Europskoj uniji nije dobar geopolitički izbor”. Crna Gora
članica je euroatlantskog saveza od 2017. godine.
Vjerske tenzije
Đukanović je u Zagreb stigao dan nakon što su oporbene crnogorske
stranke, predvođene njegovim DPS-om, pozvale na formiranje
prijelazne vlade koja će raspisati parlamentarne izbore. To mu je
prvi službeni posjet inozemstvu otkako su porasle napetosti u
njegovoj zemlji povodom ustoličenja mitropolita SPC-a Joanikije.
Joanikije, mitropolit crnogorsko-primorski, ustoličen je 5. rujna
na Cetinju – povijesnoj, simbolički važnoj crnogorskoj
prijestolnici – usprkos protivljenju nekoliko tisuća
prosvjednika koji su blokirali ceste prema gradu i sukobili se s
policijom, pri čemu je ozlijeđeno nekoliko desetaka ljudi.
Taj nasljednik mitropolita Amfilohija koji je umro prošle godine
od posljedica koronavirusa, te patrijarh srpski Porfirije, na
Cetinje su stigli helikopterom, pod zaštitom naoružane specijalne
policije.
Ustoličenje na Cetinju dio Crnogoraca smatra novim pokušajem
velikosrpskog utjecaja Beograda na Crnu Goru i negiranja
crnogorskog identiteta.
Vlada u Podgorici smatra se prosrpskom, iako i razjedinjenom po
nizu pitanja. Premijer Zdravko Krivokapić na vlast je stigao uz
veliku pomoć SPC-ja, zbacivši time Đukanovićevu vlast nakon 30
godina vladavine. Bivšeg premijera, a danas predsjednika,
Krivokapić optužuje za huškačku retoriku.
“Oni koji su 30 godina bili na vodećim državnim funkcijama i u
svojim izjavama se navodno bore za multietničku Crnu Goru, čine
sve na produbljivanju napetosti i širenju vjerske i nacionalne
netrpeljivosti”, napisao je premijer ovaj tjedan na svom Twitter
profilu, dodavši kako oporba “širi mržnju i podjele samo da
zaštiti stečeni kapital i privilegije”.
Događaji na Cetinju, simbolički važnom SPC-u i Crnogorskoj
pravoslavnoj crkvi (CPC), kulminacija je dugotrajnih sporova u
Crnoj Gori, članici NATO saveza od 2017. godine, po pitanju
identiteta i religije.
Prethodna crnogorska vlada, predvođena Đukanovićevim DPS-om,
prije dvije godine donijela je zakon o slobodi vjeroispovijesti
kojim je crkvena imovina za koju ne postoji dokaz o vlasništvu
prije 198. godine, kad je Crna Gora postala dio Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca, prepisana državi.
CPC je podržao taj zakon, a SPC mu se žestoko usprotivio i poveo
masovne prosvjede na crnogorskim ulicama. Nekoliko mjeseci
kasnije na parlamentarnim izborima mijenja se vlast, a brojne
čelne funkcije u zemlji preuzeli su kadrovi bliski SPC-u.
