Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u srijedu da ne vidi poseban razlog za uvođenje poučavanja građanskog odgoja kao dodatnog predmeta, s obzirom na to da se on već poučava kao obavezna međupredmetna tema.
“Ne vidim poseban razlog za uvođenje ovakvog pristupa
poučavanju građanskog odgoja kad ga već poučavamo pod obavezno
kao međupredmetnu temu. Dakle, praktično još jedanput, samo sad
kondenzirano, a u konačnici ishod mora biti isti”, rekao
je ministar Fuchs uoči užeg kabineta Vlade.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u utorak je rekao da
su u tijeku pripreme za uvođenje građanskog odgoja u škole te je
najavio da je, ovisno o iskazanom interesu, njegovo uvođenje
moguće već ove školske godine.
Ministar smatra da ne bi bilo realno govoriti o uvođenju
građanskog odgoja ove godine. U Zagrebu je, istaknuo
je, velik broj škola
zatražio skraćenje nastavnog sata na 40 minuta,
obrazlažući to organizacijskim problemima u smislu poštivanja
epidemioloških mjera.
“Prema tome, ako već imamo škole koje rade u dvije ili tri
smjene, tražimo skraćenje satnice, ne znam kako ćemo uvaliti još
jedan sat viška. To je još jedan dodatni problem kad govorimo o
Zagrebu i povećavanju bilo kakvih predmeta”, rekao je Fuchs
istaknuvši da on osobno od samoga početka podržava građanski
odgoj
“Važno je reći da mi ustvari imamo građanski odgoj kao dio
obaveznog poučavanja u školama. Imamo kurikulum građanskog odgoja
koji je usvojen i provodi se od 2019. godine”, istaknuo je
napomenuvši da je on donesen kao međupredmetna tema, ali su u
njemu definirani ishodi učenja.
Građanski odgoj koji bi se predavao kao varijanta izbornog
predmeta mora biti u skladu s onim koji je objavljen,
dodaje.
Što se tiče kritika da je posrijedi ideologija, ministar odgovara
da će “ideologija biti onoga trenutka kada vidimo da li se tu
kroz građanski odgoj provlače neke ideološke teme ili je to
zaista objektivno poučavanje djece kako bi sutra bili
odgovorni građani”.
Građanski odgoj ne smatra usporedivim s vjeronaukom. “Mislim da i
ona djeca koja pohađaju vjeronauk i te kako trebaju slušati i
biti poučena u segmentima građanskog odgoja da bi sutra bili
odgovorni ne samo članovi društva nego, ako hoćete, i kao
vjernici odgovorni članovi demokratskih društava, bez obzira
kojoj vjeri pripadali”, rekao je Fuchs.
Objasnio je da je vjeronauk izborni predmet, dok
je građanski odgoj obvezni predmet koji se predaje kao
zasebni predmet kroz više nastavnih predmeta.
S obzirom na kritike da ne postoji drugi izborni predmet
koji bi mogla odabrati djeca koja ne slušaju vjeronauk,
Ekspertna radna skupina intenzivno radi na uvođenju predmeta
koji bi bio ponuđen djeci koja ne izaberu vjeronauk.
To neće biti ni etika ni religijska kultura, nego, kako je rekao,
“nešto kao filozofija za male”.
Zadovoljan procijepljenošću prosvjetnih radnika
Ministar Fuchs istaknuo je da je zadovoljan povećanim brojem
cijepljenih prosvjetnih radnika te se nada da će to ići i
dalje.
“Ja ću i dalje inzistirati na tome da se učitelji i
prosvjetni radnici cijepe koliko god je moguće kako bismo
ipak, koliko je god moguće, ovu školsku godinu ponovno završili
sa što manje online nastave”, rekao je Fuchs.
Trenutačno je u osnovnim i srednjim školama ukupno 57,5
posto prosvjetnih radnika cijepljeno barem jednom dozom, dok
je u visokom školstvu taj postotak viši i iznosi u prosjeku
64,5 posto, naveo je.
Istaknuo je također da cijepljenje nema alternative te da podaci
pokazuju da je ono jedina mogućnost. “Činjenica je da masovno
obolijevaju necijepljeni, a da su oblici bolesti kod onih koji su
cijepljeni bitno bitno blaži i naravno u postotku manji”, dodao
je ministar.
