Stanje na tržištu rada je takvo da imamo nešto preko 120 tisuća
nezaposlenih, rekao je ministar u Hrvatskom saboru
predstavljajući zakonsko rješenje po kojemu bi i korisnici
obiteljske mirovine imali pravo raditi pola radnog vremena i
primati puni iznos mirovine. Pozivajući se na podatke HZMO-a,
naveo je kako je u lipnju bilo 216 tisuća
korisnika obiteljske mirovine, u većini slučajeva udovicama
i udovcima, prosječan iznos njihove mirovine bio je 2.094 kuna,
što je manje od prosječne mirovine.
Rizik od siromaštva
U 27 posto slučajeva preživjeli bračni drug izložen je riziku od
siromaštva, naglasio je ministar, tumačeći kako se kroz izmjene
Zakona o mirovinskom osiguranju s jedne strane želi smanjiti
rizik od siromaštva umirovljenika, a s druge popuniti rupe
na tržištu rada. Zakonske izmjene pozdravlja Nada Murganić (HDZ),
podsjeća kako su korisnice obiteljske mirovine često napuštale
svoja radna mjesta da bi bile njegovateljice članova obitelji,
čuvarice djece. Ovime će im se omogućiti povratak u svijet rada,
naglasila je.
Iako zastupnici podržavaju Vladin prijedlog da korisnici
obiteljskih mirovina rade i primaju mirovinu, dio prenosi bojazni
da bi to moglo biti na štetu nezaposlenih, a dio upozorava kako
to neće donijeti veliki zamah na tržištu rada. Nedostatak radne
snage, posebno kompetentne, jedan je od izazova s kojima se i
Hrvatska suočava, jedan od načina da ga se prevlada je aktivirati
sve koji žele raditi i imaju specifična znanja, odgovorio je
Aniti Pocrnić Radošević (HDZ).
Imamo 1,5 milijuna zaposlenih, a oni koji rade nakon 65 godina je
18 tisuća, oko jedan posto, upozorava Anka Mrak Taritaš
(Glas). Neće biti mnogo korisnika obiteljske mirovine koji će
moći raditi, drži Emil Daus (IDS) kojeg zanima i kada će se ići u
kompletnu reformu sustava. Predloženi zahvati su dobri, ali
kozmetički, ocijenio je.
Utrostručen broj umirovljenika koji radi uz
mirovinu
Aladrović podsjeća da je posljednja mirovinska reforma bila
2019., da je nakon njen utrostručen broj umirovljenika koji radi
i prima mirovinu, 25. lipnja bilo ih je 17. 813.
Silvano Hrelja (HSU) kaže da ponuđeno rješenje nije supstitut za
niske mirovine, da se nikoga ne tjera da radi, nego da se onima
koji to žele daje mogućnost. Najavljuje da će amandmanom tražiti
da i korisnici najniže mirovine mogu raditi do 4 sata bez
umanjenja mirovine. Naime, po sadašnjem rješenju korisnicima
obiteljske mirovine u razdobljima zaposlenja ne pripada pravo na
najnižu mirovinu.
Slično apostrofira i Martina Vlašić Iljkić (SDP), kojoj ministar
odgovara da je najniža mirovina nastala kao zaštitni mehanizam,
no da je Vlada spremna prihvatiti dobre prijedloge iz saborske
rasprave. Nikola Grmoja (Most) Vladu je prozvao da ne želi
shvatiti kako je mirovinski sustav u problemima, da
nastavlja s “totalitarnim represijama” i najavljuje
vezivanje potpora uz cijepljenje.
