Samo 8 posto roditelja iz novije generacije iseljenika djecu je upisalo u program hrvatske nastave u Njemačkoj, a više od 27 posto ih želi uzeti njemačko državljanstvo, piše u subotu Večernji list.
Uz to noviji iseljenici manje posjećuju i hrvatske katoličke
misije/župe i ispisuju se iz registra katoličkih vjernika u
Njemačkoj.
Pokazalo je to istraživanje politologa i povjesničara Tade Jurića
s Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Percepcija iseljenika o
Hrvatskoj”provedeno u dijaspori u Njemačkoj na uzorku od 1200
ispitanika 2018. i 534 ispitanika 2021, navodi dnevnik.
Dok su mnogi stariji iseljenici, ističe Jurić, cijelog života
živjeli za Hrvatsku i ulagali u nju sav svoj kapital, znanja i
emocije, novo istraživanje pokazuju da se kod recentnog
iseljeništva iz tzv. EU vala iseljavanja ta idealizacija domovine
ne uočava, naprotiv, čak prevladava negativna slika.
Inače, Hrvatska je krajem prosinca 2020. imala svega 4,036
milijuna stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku,
a iseljavanje građana nije zaustavljeno ni u lanjskoj
pandemijskoj godini u kojoj se iz Hrvatske iselilo 34.046
građana, dok se u Hrvatsku doselilo 33.414 osoba. Samo u Njemačku
lani se iselilo 26.355 građana.
Jurićevo istraživanje pokazuje da iseljenici smatraju da
domovinska i iseljena Hrvatska nisu učinkovito i uspješno
povezane, da Hrvati u domovini imaju negativan stav prema
hrvatskom iseljeništvu i njeguju brojne predrasude prema
iseljeništvu, ali i da Hrvatska ne čini dovoljno da pomogne
iseljenicima i Hrvatima izvan Hrvatske.
Više od polovice novijih iseljenika ima izrazito negativnu
percepciju hrvatske vlasti i zbivanja u domovini, a svega je 5,6%
zadržalo pozitivnu percepciju domovine, kaže Jurić, donosi
Večernji list.
