Hrvatska ne smije popustiti političkim pritiscima čiji je cilj promjena politike sprječavanja nezakonitih migracija, kazao je u petak hrvatski europarlamentarac Karlo Ressler, dodavši da su se zastupnici SDP-a znali "navući" na "kampanje blaćenja" Hrvatske.
“Od samog početka mandata (Europskog parlamenta) izloženi smo
političkim pritiscima i zbog naše zaštite vanjskih granica i zbog
naših ambicija da postanemo članica schengenskog
područja”, kazao je Ressler na online konferenciji za medije
“Azil, migracije i funkcioniranje schengenskog područja” u
organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Više nevladinih organizacija i dio europarlamentaraca tvrdi da
hrvatske vlasti često nezakonito vraćaju migrante u BiH, uz
upotrebu sile (“pushback”).
“Kako se približavamo bilo kakvom većem postignuću (na putu prema
Schengenu) pritisak sve više jača u Europskom parlamentu”, kazao
je Ressler, dodavši kako je potrebno “jasno naglasiti da postoje
nedvosmislena pravila” te dužnost zaštite vanjske granice EU-a
prema hrvatskim i europskim građanima.
Dodao je da se pritom “moraju poštivati sva ljudska prava, svi
visoki hrvatski, europski, međunarodni standardi”.
“Ne smijemo popustiti političkim pritiscima onih koji bi željeli
mijenjati našu politiku sprječavanja nezakonitih migracija,
zaštite vanjskih granica, a pogotovo da ne smijemo dopustiti
da se uključujemo i navučemo na nekakve priče na koje su se
nažalost naše kolege iz SDP-a u europskom parlamentu znali
navući”, poručio je Ressler.
Četiri talijanska europarlamentarca iz kluba Socijalista i
demokrata (S&D) s novinarima su pokušali krajem siječnja ove
godine doći do granice Hrvatske i BiH u čemu ih je spriječila
hrvatska policija. Premijer Plenković je tada to označio kao
pokušaj narušavanja ugleda Hrvatske i izazivanja incidenta, dok
su predsjednik oporbenog SDP-a Peđa Grbin i potpredsjednica
Biljana Borzan, ujedno i zastupnica u Europskom parlamentu,
osudili sprječavanje dolaska talijanske delegacije na granicu.
Ressler je optužio SDP-ove europarlamentarce da su “izostankom
reakcije dok traje kampanja difamacije, kampanja blaćenja
hrvatske, koja dolazi iz redova kluba socijaldemokrata bili po
strani u Europskom parlamentu” ili su se “priključili”
inicijativi talijanskih zastupnika koji su htjeli “izazvati
ozbiljan međunarodni incident na hrvatskoj granici”. Zastupnik
HDZ-a istaknuo je i da, u odnosu na 2015., postoji “snažna, jača
svijest europskih čelnika i europskih institucija da u Europi
nema mjesta za nezakonite prelaske”.
Terezija Gras, državna tajnica u ministarstvu unutarnjih poslova,
kazala je da će Hrvatska zbog optužbi o kršenju prava migranata,
dopustiti “neformalni posjet” hrvatskoj granici kako bi se
Komisija i države članice “uvjerile što je Hrvatska u protekle
3.5-4 godine napravila kada je riječ o unaprijeđenju tehničke
opreme na granici s BiH, ali i jačanju policijskih kapaciteta”.
Također je kazala da su medijski napisi i izvješća o
“pushbackovima”, “priče koje traju jako dugo i koje prate naše
pripreme za ulazak u schengenski prostor”.
Izvješća o tome se pojave “kada se pojavi i najmanja naznaka da
smo napravili iskorak prema članstvu u Schengenu”, kazala je.
Iris Goldner Lang s kadre za pravo Pravnog fakulteta Sveučllišta
u Zagrebu opisala je dvije odluke Europskog suda za ljudskog
prava koje se dotiču pitanja vraćanja migranata. Taj je sud
presudio da su španjolske vlasti zakonito vratile migrante iz
Malija koji su nasilno pokušali ući na teritorij Španjolske, dok
je presudio da su poljske vlasti nezakonito odbile razmotriti
zahtjev za azil ruskih državljana na bjelorusko-poljskoj granici.
Goldner Lang ističe kako iz toga proizlazi da se ako migranti
nezakonito pokušaju prijeći granicu, a pritom postoji mogućnost
legalnog podnošenja zahtjeva za azil, može odgovoriti kao što je
postupila Španjolska. Slična je situacija zabilježena u veljači
na tursko-grčkoj granici “kada je silom velik broj migranata
pokušao ući u Grčku, pa je iz razloga javne sigurnosti na to
odgovoreno”, kazala je Goldner Lang. Poljska je, s druge strane,
trebala razmotriti zahtjev za azil ili provjeriti hoće li u
susjednoj zemlji biti omogućeno podnošenje zahtjeva za
azil.
