#bih

Grlić Radman: Daytonski sporazum je najvažniji mirovni sporazum od Drugog svjetskog rata

Patrik Macek/PIXSELL

Daytonsko-pariški sporazum najvažniji je mirovni sporazum od Drugog svjetskog rata, rekao je u četvrtak ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, upozorivši da bi njegove izmjene bile "katastrofalne za mir u cijeloj Europi".

Hrvatski šef diplomacije sudjelovao je na međunarodnoj
konferenciji Prespa Forum u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji, na
panelu naziva “Izgradnja povjerenja kroz dijalog”. Grlić Radman
je pritom rekao kako je ohrabrujuće što su, “kao posljedica
prijeke potrebe i traumatičnih iskustva u ovoj regiji razvijeni
alati za rješavanje problema dijalogom i pregovorima”. Kao
primjere je naveo Erdutski sporazum iz 1995., kojim je započeta
mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema
u Hrvatsku, te Daytonsko-pariški sporazum, priopćeno je iz
ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP). 

Taj je dogovor nazvao najvažnijim mirovnim sporazumom potpisanim
nakon Drugog svjetskog rata, rekao je ministar, pa
naglasio kako je njime zaustavljen rat u Bosni i
Hercegovini, a njegov Aneks 4 jamči jednakost triju
konstitutivnih naroda.

“Važnost Daytonsko-pariškog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu i
danas je nemjerljiva i bilo kakav pokušaj njegove promjene
neprihvatljiv je za Hrvatsku”, ponovio je ministar,
dodavši kako se u posljednje vrijeme događaju pokušaji
političkih struktura unutar BiH da dovedu taj dogovor u
pitanje. 

“Posljedice toga bile bi katastrofalne za mir i sigurnost u
cijeloj Europi”, rekao je Grlić Radman. 

Ministar je na konferenciji istaknuo kako je “konsenzus unutar
EU-a da se jugoistočnu Europu mora uključiti u EU”, pa je izrazio
zadovoljstvo što je Vijeće EU-a odluku o otvaranju pristupnih
pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom donijelo tijekom
hrvatskog predsjedanja tom institucijom u prvoj polovini prošle
godine. Dotaknuo se i trenutnih nesuglasica između Skoplja i
Sofije. Bugarska formalno blokira pregovore sa Sjevernom
Makedonijom tvrdeći da makedonski jezik nije odvojen od
bugarskog, nego njegov dijalekt. Sofija želi i da Skoplje prizna
“bugarske korijene” svoje nacije. 

“Još uvijek sam optimist i nadam se da će se ti problemi uskoro
riješiti te da će za vrijeme slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a
započeti pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom
Makedonijom”, kazao je. 

“Ohrabreni smo činjenicom da se razgovori odvijaju na najvišim
političkim razinama. To je put naprijed – bilateralni dijalog.
Europski način rješavanja problema u kojemu se kompromis ne vidi
kao znak slabosti”, zaključio je ministar, a priopćio MVEP. 

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest