U emisiji I-NOVI nastojimo biti što više ekološki osviješteni, a koliko smo dobri po pitanju zbrinjavanja otpadne plastike i o samo problemu plastike u okolišu razgovarli smo s direktorom Čistoće Zadar Johnom Ivanom Krstičevićem.
Plastika je izvrstan materijal, ali otpadna plastika guši ne samo
životinje i ljude, već čitav živi svijet te sam opstanak planeta.
Kako se u Zadru borimo s tim problemom? Što se treba i može
učiniti s otpadnom plastikom?
“Zaista je plastika sama po sebi izvrstan materijal koji
upotrebljavamo u svakodnevnom životu, ali nije problem samo u
plastici. Problem je u nama ljudima jer nedovoljno brinemo
o okolišu i nedovoljno odvajamo plastiku. Rezultat je
nagomilavanje otpadne plastike u okolišu, pogotovo u morima i
oceanima.”
Trenutno je i dalje proizvodnja plastike nekoliko puta veća od
reciklirane količine plastike. Europska komisija je 18. siječnja
2018. donijela Europsku strategiju za plastiku u kružnom
gospodarstvu. Europa prednjači u odgovornom gospodarenju
plastikom, ali se procjenjuje da reciklira samo jednu trećinu
korištene plastike. Pravilno zbrinjavanje otpadne plastike je
ključno. Kako Zadrani stoje s tim? Bacamo li plastiku u
odgovarajuće kontejnere i koje su posljedice nepravilnog
odlaganja?
“U Europi godišnje nastane više od 25 milijuna tona plastičnog
otpada od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja.
Nešto malo se izvozi u druge zemlje, a ostalo završi na
odlagalištima ili u okolišu. Svake godine je tog otpada sve više
i više. Ako pravilno zbrinjavamo plastiku onda smanjujemo tu
količinu na odlagalištima i možemo je upotrijebiti za
recikliranje. U Zadru je Čistoća podijelila 998 spremnika od 1100
litara koje smo postavili na javnim površinama i namijenjena su
za višestambene zgrade. U protekla dva tjedna smo dobili
spremnike za odvajanje reciklabilnog otpada od 240 litara s
narančastim poklopcem, čak njih 19 300, koje namjeravamo
podijeliti kućanstvima do kraja godine tako da svako domaćinstvo
ima odgovarajući spremnik”.
Otpadna plastika se nagomilava u slatkim i morskim vodama, te
naročito u oceanima. Procjenjuje se da se neke plastične
tvorevine u moru razgrađuju stotinama godina. Razni morski
organizmi, što namjerno, što slučajno, konzumiraju tu plastiku
koja na kraju ulazi i u ljudski organizam. U Jadranskom moru
onečišćenje otpadom dolazi s kopna, do 80 posto. Kad se takvo
onečišćenje nažalost dogodi i tu čovjek može pokazati svoju
dobru volju i priključiti se raznim akcijama čišćenja. Jedna
takva održana je u subotu na Puntamici – kako je akcija
prošla i što smo sve nažalost bacali u more?
“Jako smo zadovoljni akcijom čišćenja koju je Čistoća provela
zajedno s ronilačkim klubom sv.Roko iz Bibinja. Čistilo se
podmorje od Marine na Boriku do svjetionika na Puntamici.
Prikupili smo 700 kilograma raznog otpada. Prodružili su nam se i
članovi iz Zajednice tehničke kulture Zadarske županije te
učenici 6. i 7. razreda OŠ Šime Budinića. Svoj doprinos su dali i
mališani iz Dječjeg vrtića Višnjik, skupina Mendulica, sa svojom
izložbom crteža na temu zaštite okoliša. Cijeli taj projekt je
osmišljen da mi u sukcesivnom razdoblju čistimo gradska
kupališta. Najveća je vrijednost akcije što su naša djeca, pa i
više nego mi stariji, pokazali koliko je važno zajedništvo,
pogotovo u ovakvim akcijama i mislim da na takav način odgajamo
buduće generacije koje će više paziti na okoliš nego mi sada.”
Čistoća već godinama provodi ekološko – humanitarnu akcije
prikupljanja čepova “Donesi čep za skupi lijek”.
Većina nas zapravo ne zna da te čepove treba odvojiti i umjesto
da završe u smeću ili na odlagalištu. Akcija još uvijek traje, a
građani se pozivaju da čepove ne bacaju nego ih donesu u Čistoću,
a tako će pomoći oboljelima od malignih bolesti.
“Čepovi su tvrda plastika i imaju nešto veću cijenu nego
npr.folija i iz toga razloga ih prikupljamo i kasnije se preko
raznih Udruga dobiju sredstva za skupe lijekove. Akcija se
provodi na razini cijele Hrvatske. Mislim da je to minimum napora
uložen za plemenitu i korisnu stvar za sve oboljele od malignih
bolesti. Građani mogu kod nas donijeti čepove i onda ih mi kada
se prikupi određena količina odvozimo. Tako smo ovo proljeće
čepove donirali u Udruzi leukemija i limfomi u Čakovcu.”
