Hrvatska može biti zadovoljna kako se u EU gleda na njen doprinos šengenskom prostoru i europskoj sigurnosti i s optimizmom može očekivati ispunjenje svog cilja da postane dijelom toga prostora, izjavio je potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
“Možemo biti apsolutno zadovoljni s raspravama i kako se na
Hrvatsku i njezin doprinos Schengenu i europskoj sigurnosti gleda
nakon ovih nekoliko godina i možemo biti optimisti kada je u
pitanju naš krajnji cilj”, izjavio je Božinović u utorak u
Luxembourgu, nakon završetka sastanka ministara unutarnjih
poslova država članica EU-a.
Vijeće ministara unutarnjih poslova u utorak je održalo prvu
političku raspravu o Strategiji o budućnosti Schengena, koju je
Komisija objavila prošli tjedan. Komisija je u prošlu
srijedu predstavila strategiju za “snažniji i otporniji”
šengenski prostor, koja uključuje i proširenje toga prostora na
države članice EU-a koje još nisu dio toga prostora te pozvala da
se u Schengen prime Hrvatska, Bugarska i Rumunjska koje
ispunjavaju sve tehničke kriterije za članstvo u tom području u
kojem nema graničnih kontrola između država članica.
Ministri su također raspravljali o upravljanju migracijama na
svim pravcima koji vode prema EU. Također su raspravljali o
nedavno obavljenom prijedlogu Uredbe o pravilima za korištenje
umjetne inteligencije i mogućnosti korištenja ove tehnologije u
području unutarnje sigurnosti s ciljem učinkovitijeg suzbijanja
kibernetičkih napada, otkrivanja terorističkih i drugih
nezakonitih sadržaja na internetu ili naprednijem korištenju
informacijskih sustava za nadzor granica, posebno u području
biometrijske provjere putnika. Jedna od važnijih tema ministarske
rasprave odnosila se na utjecaj i iskustva stečena tijekom
pandemije covida -19, na stanje kriminaliteta i njegovo
suzbijanje.
Središnja tema ministarske rasprave bila je nova Strategija o
budućnosti Schengena. Osim Strategije objavljen je i
Prijedlog Uredbe o mehanizmu šengenske evaluacije, u čiju
je izradu Europska komisija ugradila i iskustva stečena tijekom
šhengenske evaluacije Hrvatske, navodi Ministarstvo unutarnjih
poslova u priopćenju. Do kraja godine Europska komisija
namjerava predstaviti i prijedlog izmjene Zakonika o šengenskim
granicama. Novom Strategijom o budućnosti Schengena Europska
komisija ciljano odgovara na izazove s kojima je to područje
proteklih godina suočeno kako bi ga učinila otpornijim na buduće
krize. Glavni ciljevi Strategije su učinkovitiji nadzor vanjskih
granica, jačanje policijske suradnje, bolje upravljanje
migracijskim tokovima, dosljednija provedba šengenske pravne
stečevine, primjena naučenih lekcija iz upravljanja pandemijom
covida-19, obnova i jačanje povjerenja među državama članicama
kao jedne od ključnih pretpostavki za povratak normalnom
funkcioniranju Schengena i njegovo proširenje.
“Rasprava o strategiji Schengena ukazala je na nekoliko bitnih
faktora, prije svega to se odnosi na odlučnost EU-a da
ubuduće vanjske granice budu snažno zaštićene, na čemu Hrvatska
kao što je poznato i domaćoj i međunarodnoj javnosti, radi
intenzivno već nekoliko godina. Zatim da se pojača suradnja
između sigurnosnih službi prije svega policija na razini EU-a
kako bi se povezao i element vanjske sigurnosti zaštite Schengena
i unutarnja suradnja što podrazumijeva da će se granične
kontrole između država Schengena ubuduće moći aktivirati samo u
krajnjoj nuždi”, rekao je Božinović.
Ministri su se u raspravi složili da bi države članice koje
primjenjuju kontrole na unutarnjim granicama trebale zadržati tu
mogućnost, ali isključivo kao krajnju mjeru. Složili su se da se
budućnost Schengena temelji na modernom i učinkovitom upravljanju
vanjskom granicom EU-a, jačanju policijske suradnje i suzbijanja
teškog i organiziranog kriminaliteta, dok jačanje pripravnosti i
upravljanja ovim područjem radi pravovremenog odgovora na buduće
izazove treba, između ostaloga, temeljiti i na iskustvima
stečenima tijekom pandemije covida -19. Za Hrvatsku, koja je
recentno uspješno okončala postupak šengenske evaluacije te
upravlja najduljom kopnenom vanjskom granicom EU-a, važan je
naglasak koji Strategija stavlja na proširenje kao neizostavan
doprinos jačanju otpornosti i dokidanju fragmentiranosti
Schengena. Božinović je u raspravi istaknuo da je sada
krajnje vrijeme da Hrvatska postane članicom Schengena.
“Širenje šengenskog područja na države članice koje su ispunile
sve kriterije dodana je vrijednost njegovoj sigurnosti kao i
dokidanju njegove fragmentiranosti”, rekao je Božinović.
On je u raspravi iznio niz činjenica o hrvatskim naporima na
zaštiti vanjske granice EU-a, sprječavanju nezakonitih
prelazaka granice i suzbijanje krijumčarskih mreža i drugih
oblika organiziranog kriminala. Hrvatska je samo u 2020. godini
izvršila preko 226 milijuna provjera u šengenskom informacijskom
sustavu, što je svrstava u prvih pet država članica. U tom
kontekstu, Božinović je naglasio važnost političke odluke o
članstvu u Schengenu kako bi Hrvatska ostvarila puni pristup
SIS-u kao i Viznom informacijskom sustavu kao ključne
pretpostavke za primjenu nove IT arhitekture na vanjskim
granicama koje će značajno unaprijediti sigurnosnu provjeru svih
putnika koji ulaze na područje EU-a odnosno šengenskoga prostora.
Božinović je imao i bilateralni sastanak s povjerenicom
Europske komisije za unutarnje poslove Ylvom Johansson, koju je
upoznao o stanju primjene novih EU informacijskih sustava u
Hrvatskoj i njihove interoperabilnosti. Razgovarali su i o
završnim koracima za donošenje političke odluke Vijeća o
pristupanju Hrvatske šengenskom području, a slijedom prvoga
sastanka Međuresorske radne skupine za Schengen održanog 7.
lipnja 2021. godine u Banskim dvorima. Božinović se također
sastao i novom nizozemskom ministricom unutarnjih poslova
Annelies Verlinden te austrijskim ministrom unutarnjih
poslova Karlom Nehammerom.
Tijekom Vijeća u Luksemburgu potpredsjednik Vlade u ministar
Božinović zaprimio je i obavijest Europske komisije da je
Hrvatskoj odobrila treću financijski potporu za dva kanadera koje
je Hrvatska prijavila u prijelazne kapacitete EU-a za gašenje
požara. Konkretno, Europska komisija Hrvatskoj je odobrila
sredstva u iznosu od 1,8 milijuna eura, a najveći dio toga, 1,3
milijuna eura sufinancira EU i to za pokrivanje troškova za
dva hrvatska protupožarna zrakoplova, koji će se prema
potrebi koristiti za gašenje požara u državama članicama EU-a
koje tijekom protupožarne sezone u razdoblju od 15. lipnja do 31.
listopada 2021. budu upućene na ispomoć EU-a u gašenju požara.
Hrvatska već treću godinu zaredom sudjeluje u zajedničkom
europskom mehanizmu zaštite od požara. U prethodne dvije godine
Hrvatskoj su za namjensko korištenje dvaju kanadera na europskoj
razini dodijeljena sredstva od preko 2 milijuna eura. Hrvatska je
jedna od pet država članica koje će sudjelovati u nabavi
novih kanadera kojima će se uspostaviti trajni rescEU kapaciteti
za gašenje požara. Vrijednost nabave dvaju novih kanadera koji će
se financirati europskim sredstvima iz Mehanizma unije za civilnu
zaštitu procjenjuje se na preko 80 milijuna eura, navodi
ministarstvo unutarnjih poslova u priopćenju.
