#svijet

Rezime sastanka G7: Zapad pokušava pokazati da može zajednički djelovati

AP Images

Skupina sedam bogatih demokracija pokušat će na samitu ovaj tjedan pokazati svijetu da Zapad još uvijek može zajednički odgovoriti na velike krize - doniranjem stotina milijuna cjepiva protiv covida-19 i zalaganjem za usporavanje klimatskih promjena.

Američki predsjednik Joe Biden, na svom prvom inozemnom
putovanju od preuzimanja vlasti, pokušat će iskoristiti samit u
engleskom selu Carbis Bayju kako bi se založio za
multilateralizam nakon meteža u bivšoj administraciji Donalda
Trumpa. Lideri Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije,
Japana i Sjedinjenih Država, bilo da se radi o covidu-19 ili
klimatskim promjenama, žele pokazati da Zapad može konkurirati
moći Kine i asertivnosti Rusije. 

“Ovo je odlučujuće pitanje našeg doba: Mogu li se demokracije
udružiti kako bi donijele stvarne rezultate za naše ljude u
svijetu koji se brzo mijenja?”, napisao je Biden (78) u članku za
Washington Post objavljenom 5. lipnja. 

“Hoće li demokratski savezi i institucije koji su oblikovali
toliko prošlog stoljeća dokazati svoju sposobnost protiv
suvremenih prijetnji i protivnika? Vjerujem da je odgovor
potvrdan.”

Ministri financija G7 dogovorili su za vikend stopu
minimalnog oporezivanja korporacija, što je američka ministrica
financija Janet Yellen opisala željom za suradnju. 

“To pokazuje da multilateralna suradnja može biti uspješna”,
rekla je. 

Biden će se sastati s domaćinom samita, britanskim premijerom
Borisom Johnsonom u četvrtak, dan prije početka trodnevnog
susreta lidera. Biden će u nedjelju postati 13. američki
predsjednik koji se susreo s kraljicom Elizabetom II (95) koja će
ga primiti u dvorcu Windsor. Nakon toga putuje u Bruxelles na
samit NATO-a pa na samit Europske unije prije nego što se 16.
lipnja u Ženevi sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom
Putinom. G7 je osnovan 1975. kao forum najbogatijih država za
raspravu o krizama poput OPEC-ova embarga na naftu. Ukupni
godišnji BDP skupine G7 iznosi 40 bilijuna dolara, odnosno nešto
manje od polovice svjetske ekonomije. 

Međutim, Zapad se osjeća nesigurno. Koronavirus je poharao
Sjedinjene Države i Europe, a klimatske promjene osporile su
pretpostavke mnogih njihovih ekonomskih modela. Suočavaju se s
prkosnim Kremljom u Moskvi i spektakularnim usponom Kine kao
velike sile, navodi Reuters. Na samitu G7 u Carbis Bayju, 300
milja zapadno od Londona, prvi put će sudjelovati Biden,
talijanski premijer Mario Draghi i japanski premijer Yoshihide
Suga, a to je i prvi samit poslije brexita za Johnsona. 

Ujedno će biti posljednji za Angelu Merkel prije nego što odstupi
s funkcije njemačke kancelarke nakon izbora u rujnu, a Emmanuelu
Macronu posljednji prije predsjedničkih izbora u Francuskoj 2022.
godine. Pozvani su i lideri Australije, Indije, Južne Koreje i
Južnoafričke Republike, ali će indijski premijer Narendra Modi
morati propustiti sastanak zbog epidemiološke situacije u toj
zemlji. 

Diplomati navode da će lideri G7 razgovarati o postupanju prema
Kini i Rusiji, o tome kako vratiti bilijune dolara izgubljenih u
pandemiji te kako osigurati slobodnu trgovinu u svijetu koji
naginje prema Kini. Kina, druga najveća svjetska ekonomija,
nikada nije bila članica G7. Rusija, koja je priznata kao članica
G8 šest godina nakon pada Sovjetskog Saveza, suspendirana je
2014. godine nakon aneksije poluotoka Krima u Ukrajini. I Moskva
i Peking su rekli G7 da se ne miješaju u njihova pitanja. 

Nakon što su se bogate sile opskrbile cjepivima protiv covida-19,
Johnson želi da G7 donira stotine milijuna doza siromašnijim
zemljama, od kojih mnoge zaostaju za Zapadom u cijepljenju svog
stanovništva. 

“Cijepljenje svijeta do kraja iduće godine bio bi najveći podvig
u povijesti medicine”, rekao je Johnson. 

Tisuće prosvjednika pokušat će poremetiti samit zbog zabrinutosti
vezanih uz klimatske promjene do nacrta zakona kojim se
britanskoj policiji žele dati veće ovlasti za suzbijanje
demonstracija. 

“Naša prava nismo izborili tihim i pristojnim prosvjedima. Naša
prava izborili smo bukom, ometanjem i dosađivanjem”,
objavila je skupina Kill The Bill, jedna od 20 aktivističkih
organizacija iz pokreta “Otpor koaliciji G7”.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest