Hotelijeri su pred početak lipnja optimističniji nego prije nekoliko tjedana, jer su epidemiološka situacija i stanje rezervacija i prodaje bolji nego lani, a veći broj dolazaka turista očekuju od ovog vikenda i idući tjedan oko Tijelova, koje će označiti početak prave sezone.
“Epidemiološka situacija se popravlja, definiran je okvir režima
prelaska granica i radi se na bilateralnim dogovorima, a raste i
procijepljenost. S popuštanjem mjera, rastu optimizam i
želja za putovanjima, što se odmah vidi na rezervacijama. U nekim
razdobljima i nekim vrstama smještajnih kapaciteta, prvenstveno
kampingu i hotelima viših kategorija, rezervacije se približavaju
brojkama iz 2019. godine”, kaže za Hinu direktor UPUHH-a (Udruge
poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske) Bernard Zenzerović.
Lipanj bez maksimalne popunjenosti, ali u srpnju i
kolovozu nadaju se turističkim gužvama
Ipak, u lipnju hotelijeri, kako dodaje, još ne očekuju
maksimalnu popunjenost, no u srpnju i kolovozu se nadaju pravim
turističkim gužvama i da će imati otvorene sve objekte, a
uvjereni su i da ove godine mogu ostvariti i vrlo dobru
posezonu, za razliku od prošle, kada je bila naprasno prekinuta,
što će uvelike ovisiti i o odlukama o režimima putovanja
susjednih zemalja, posebice Slovenije i Austrije.
“Turistička potražnja je generalno znatno bolja nego prošle
godine, a najveća s naših tradicionalnih tržišta-auto destinacija
i za sjevernije jadranske regije. S druge strane, situacija je
neizvjesnija na jugu, koji je više vezan uz avio promet
koji se sporije oporavlja, no hotelijeri vjeruju da će se i to
popraviti s najavljenim avio linijama i popuštanjem ograničenja,
posebice za britanske turiste, te da će i na jugu rezultati biti
bolji nego lani”, kaže Zenzerović.
Iznosi i da su u potražnji i rezervacijama hotela ‘najaktivnija’
tradicionalna tržišta, poput Njemačke, Austrije, Slovenije,
Poljske i Češke, a ocjenjuje da se ‘jako dobro drže’ i
rezervacije domaćih turista. Najjači kanali rezerviranja i
prodaje su direktni hotelski kanali, posebno zbog fleksibilnosti
koje hotelijeri tim putem nude, što gosti zbog situacije i
očekuju, dok buking preko touroperatora ide znatno sporije nego u
godinama prije pandemije. Kako očekuju bolji fizički promet s
više dolazaka i noćenje turista, tako hotelijeri očekuju i
generalno bolje ljeto i poslovnu godinu nego prošlu, što prije
svega temelje na većoj očekivanoj stabilnosti i dužem trajanju
sezone.
Može se očekivati ‘rat’ cijenama na Mediteranu, ali ne i
neko značajnije poskupljenje niti sniženje
“Iako ove godine imamo cjepiva i procijepljenost brzo raste,
iskustvo iz prošle godine mora biti podsjetnik da moramo biti
disciplinirani i odraditi svoje zadaće bolje ove godine”,
poručuje direktor UPUHH-a, ističući da se ove godine, za razliku
od prošle, na tržištu aktivnije nude sve mediteranske zemlje
zbog čega se može očekivati i svojevrsni ‘rat cijenama’.
Cijene, kao i uvijek, definiraju ponuda i potražnja, no
Zenzerović kaže da ne očekuju neki značajniji horizontalan rast
cijena niti da će biti potrebe za njihovim snižavanjem.
“Kvalitetniji objekti dokazano ostvaruju bolje rezultate na svim
razinama, i to je put kojim moramo ići. Oni koji kontinuirano
ulažu u kvalitetu ostvarivat će sve bolje rezultate i vjerujem da
je to sada u turizmu svima jasno”, kaže.
Trebat će znatno više radnika nego lani
Na pitanje imaju li hotelijeri dovoljno radnika za ovu sezonu i
hoće li u većem broju zapošljavati sezonce, možda i strance,
Zenzerović odgovara da je hotelijerima za finalnu pripremu sezone
ključan nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta i to sve dok
promet ne dostigne razine koje će omogućiti normalizaciju
poslovanja.
“Što se tiče dodatne potražnje, sigurno je da ćemo za sezonu
trebati i dodatne radnike-sezonce. Odluke o njihovom broju će se
donositi ovisno o razvoju sezone i turističkoj potražnji, no
iz današnje perspektive vidimo da ćemo trebati znatno više
radnika nego lani, i to konobara,
kuhara, pomoćnih radnika i djelatnika u domaćinstvu,
koji se i inače najviše traže u sezoni”, kaže direktor UPUHH-a.
Hotelijeri će pritom sigurno prvo tražiti načine da zaposle ljude
iz svojih sredina, pa onda iz drugih dijelova Hrvatske, dakle
domaće, a tek onda idu tražiti radnike iz drugih zemalja,
prvenstveno iz onih u okruženju.
“Teško je u ovom trenutku govoriti o brojkama, no procjenjujemo
da će trebati značajno manji broj stranih radnika nego 2019.,
maksimalno njih oko deset tisuća”, predviđa zaključno Zenzerović.
