Hrvatski premijer izašao je s podacima da će Hrvatska možda već sutra biti na milijun građana koji su primili barem prvu dozu cjepiva
“Dinamizira se proces cijepljenja. Bit ćemo do kraja dana
na 29 posto stanovništva koje je primilo prvu dozu. Do kraja
tjedna ili već sutra bit će preko milijun građana koji su primili
prvu dozu cjepiva. Svi akteri su ubacili u višu brzinu i to znači
da ćemo do 30. lipnja doći do procijepljenosti 50-55 posto
odraslog stanovništva”, rekao je jučer Andrej
Plenković na sjednici Vlade.
Što znači toliki udio cijepljenih najmanje jednom dozom cjepiva
protiv covida-19, posebno u trenutku kad se Hrvatska natječe s
vremenom kako bi do početka turističke sezone pobjegla iz kruga
zemalja epidemiološki u području oznake “crveno” pri institutima
poput “Roberta Kocha”?
Ili, prije svega, kako bi izbjegla scenarije zemalja koje su
katastrofalno propale u zonu nekontroliranog širenja raznih
sojeva?
Uspoređivati učinkovitost nakon prve doze cjepiva protiv
covida-19 vrlo je nezahvalno, jer se pri različitim
istraživanjima promatraju različiti parametri. Business
Insider je ipak uspio napraviti pregled najnovijih
istraživanja cjepiva Pfizera, AstraZenece, Moderne, čak i Johnson
and Johnsona, uspoređujući relevantne elemente.
Opći zaključak je da već prva doza bilo kojeg od tih cjepiva
“značajno smanjuje rizik od oboljenja i prenošenja zaraze”, ali
ipak…
Pfizer/BioNTech
Prema podacima FDA, ovo cjepivo je pokazalo da između
dviju doza osigurava zaštitu od 52,4 posto. To je samo po sebi
već sasvim lijepi postotak, a zaštita je lako moguće i viša od
toga zato što je bila riječ o prosječnom stanju kod ispitanika 11
dana nakon cijepljenja prvom dozom.
Prava vrijednost već prve doze njemačko američkog cjepiva je u
tome što u potpunosti, 100 posto, štiti od razvoja tako teškog
oblika covida da osoba završi u bolnici ili da umre.
Neovisno o FDA, Lancet je 23. travnja objavio da prva doza
Pfizera štiti od hospitalizacije 91 posto u razdoblju između 28 i
34 dana nakon cijepljenja.
Konačan sud Business Insider zamolio je od profesora Stephena
Evansa s prestižnog London School of Hygiene & Tropical
Medicine, inače donedavnog člana vijeća EMA-e. Evans je kazao da
su jasni dokazi da s prvom dozom Pfizera čovjek dobije zaštitu od
“najmanje 80 posto” i “vjerojatno više od 90 posto”.
Ali, što se događa nakon 21. dana, ostaje nejasno.
Moderna
I opet, klinička istraživanja odredila su srednju razinu
zaštićenosti nakon prve doze ovog cjepiva od 69,5 posto, što je
sasvim pristojna razina za jedno cjepivo gledajući općenito.
Riječ je, međutim, o stanju s antitijelima i zaštiti koju pružaju
13 dana nakon cijepljenja, što opet znači da je lako moguće da
cijepljena osoba u narednim danima razvija i veću šansu za
imunitet.
S Modernom je problem u tome što je broj onih koji su primili
samo jednu dozu, vrlo nizak. Prema dostupnim podacima, ipak,
poslije 14 dana od prve primljene doze navodi se zaštićenog od
covida od čak 92,1 posto.
Evans, pak, navodi iste razine kao i kod Pfizera, što ne čudi s
obzirom na to što je suštinski riječ o istoj tehnologiji. Dakle,
najmanje 80 posto, a vjerojatno više od 90 posto 28 dana od
cijepljenja prvom dozom. Što se događa poslije 28 dana, nije
poznato, jer se poslije četiri tjedna od prve doze Moderne nije
ispitivalo.
AstraZeneca
Za britansko švedsko cjepivo Lancet je 19. veljače
objavio rezultate istraživanja koji su navodili da prva doza ovog
cjepiva od covida sa simptomima štiti u 76 posto slučajeva, i to
tijekom najmanje 90 dana. U istom istraživanju autori su naveli
da je zaštita od teškog covida koji bi iziskivao hospitalizaciju,
potpuna, ista kao u slučaju Moderne i Pfizer/bioNTecha.
Što se tiče profesora Evansa, njegova je procjena da ovo cjepivo
od covida sa simptomima štiti u najmanje 70 posto slučajeva već
nakon prve doze u razdoblju do 90 dana. Nakon tog roka ne zna se
kolika je zaštita.
Johnson & Johnson
U slučaju ovog cjepiva zaštita od cijepljenja nastupa 14 dana
poslije i efikasnost od 66,1 posto 28 dana dana od
primjene jedine doze cjepiva. Indikativno je da za ovo cjepivo
postoje podaci o tome da je u SAD-u utvrđena efikasnost od covida
od 72 posto, a da je to u Južnoafričkoj Republici i u Brazilu
iznosilo 64 odnosno 68 posto.
Riječ je o zemljama u kojima su se, zbog masovnosti i
neometanosti širenja virusa, razvili sojevi s takvim mutacijama
koje koronavirusu omogućuju da u određenoj mjeri zaobiđu
imunološku obranu razvijenu cijepljenjem.
Čemu onda uopće druga doza?
Konačno, zašto se uopće cijepiti drugom dozom, ako se određeni, i
to sasvim pristojan imunitet razvija već nakon prve doze?
Naprosto zato što kod cjepiva iz dvije doze cijepljena osoba
nakon prve doze ne stječe dugotrajan imunitet, nego takvu
otpornost na SARS-CoV-2 koja relativno brzo slabi.
Stoga se primjenjuje i drugo cijepljenje kako bi se imunološku
obranu organizma podsjetilo da proizvodi još antitijela. Ovisno o
cjepivima određen je optimalan razmak između dvije doze kako bi
se s drugom dozom postiglo najvišu razinu zaštićenosti, po
mogućnosti i što dugotrajniju.
Na kraju, kako se pokazuje u najnovijim slučajevima na Sejšelima,
u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i na Bahrainu, o razini
zaštićenosti ovisi i cirkulacija mutacija virusa koje su
masovnije i vjerojatno što je nekontroliranija pandemija
covida-19 koja je do sada pobila najmanje 3,3 milijuna ljudi.
Najnovije procjene navode da je broj žrtava još i puno veći,
posebno u zemljama trećeg svijeta. Zdravstveni stručnjaci u
Indiji navode da je tamo broj žrtava čak deset puta viši od
službenog broja, odnosno, umjesto 250.000, da je mrtvih čak 2,5
milijuna.