Uzimanje većih količina natibiotika u borbi protiv bakterija otpornih na terapiju moglo bi zapravo ojačati neke od njih, pokazuje studija objavljena u srijedu u časopisu Royal Society Biology Letters.
Rezistencija na antibiotike “jedna je od najvećih prijetnji
svjetskom zdravlju i mogla bi, prema nekim
predviđanjima, izazvati 10 milijuna smrti do 2050.”,
upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Raniji
znanstveni radovi pokazali su da propisivanje snažnijih doza
antibiotika može usporiti kapacitet bakterija da postanu
rezistentne na terapiju, no učinak takve strategije na opće
stanje mikroba malo se proučavao.
Znanstvenici iz nekoliko europskih zemalja analizirali su
reakciju bakterije E. coli na različite
koncentracije triju antibiotika koji se uobičajeno propisuju
protiv te bakterije. Ako povećane doze antibiotika umanjuju ritam
kojim bakterije postanu otporne, one također vode i tome
da mikrobi “budu u boljoj formi” i brže se
reproduciraju, zaključuje studija objavljena u Royal Society
Biology Letters.
“Smatramo da je postotak rasta dobar indikator njihove forme, s
hipotezom da soj koji raste brže ima više izgleda nametnuti se i
postati dominantan nad drugima”, kaže Mato Lagator, biolog na
sveučilištu Manchester, voditelj studije.
Ti rezultati “daju dodatnu dimenziju problemu optimalnog
doziranja antibiotika”, pišu znanstvenici i upozoravaju da
primjena većih doza donosi “dilemu”.
“Glavni cilj razvoja novih lijekova je da budu
sposobni riješiti se infekcije. No rijetko se vodi računa o
mogućnosti da ciljane bakterije postanu rezistentne na te
lijekove”, upozorava Lagator.
“Koncentrirati se na trenutačnu korist – da je terapija
efikasnija ako se daju povećane doze – a da pritom ne
razumijemo dugoročne posljedice, mogao bi biti problem”,
zaključuje Lagator i poziva na provedbu novih studija u tom
području.
