Sve zemlje članice Europske unije mogu od internetskih platformi zatražiti uklanjanje terorističkog sadržaja u roku od sat vremena, stoji u uredbi o sprječavanju širenja terorističkog sadržaja na internetu koju je Europski parlament usvojio na plenarnoj sjednici ovoga tjedna.
Prema usvojenoj uredbi, internetske platforme imat će
aktivniju ulogu u otkrivanju terorističkog sadržaja na mreži i
morat će ih ukloniti u roku od najviše jednog sata. Uredba ima za
cilj i sprječavanje širenja ekstremističkih ideologija na
internetu, što je ključno za prevenciju napada i radikalizacije.
Komentirajući proces uklanjanja sadržaja, izvjestitelj Patryk
Jaki, član kluba zastupnika Europskih konzervativaca i
reformista (ECR) naglasio je da se prihvaćanjem dogovorenih
mjera “uspostavlja novi okvir između javnih tijela i
privatnog sektora”.
Sukladno tome, istaknuo je da “bilo koja država članica može
poslati zahtjev bilo kojoj online platformi sa sjedištem u EU.
Međutim, na temelju kompromisa, zemlja članica u
kojoj se nalazi domaćin sadržaja, imat će 72 sata da
analizira nalog i eventualno ospori zahtjev ako zaključi da
se radi o kršenju slobode izražavanja”. Ylva Johansson, europska
povjerenica za unutarnje poslove naglasila je da Europa sada ima
jedinstvenu priliku za djelovanje protiv terorističkih aktivnosti
na brz, prekogranični i obvezujuć način.
“Brzo znači da će članice moći narediti internetskim platformama
da u roku od sat vremena uklone teroristički sadržaj.
Prekogranični utjecaj podrazumijeva da nalog o uklanjanju
terorističkog sadržaja iz jedne zemlje članice može biti upućen u
bilo koju drugu članicu. Mjere su obvezujuće jer u slučaju
nepoštivanja naloga, platforme će morati platiti kaznu”,
objasnila je Johansson.
Pri uklanjanju terorističkog sadržaja s interneta, u obzir se
moraju uzeti i mjere zaštite prava europskih građana i sloboda
medija. Budući da je internet javni prostor za raspravu, a time i
podloga za demokraciju, neki zastupnici su izrazili zabrinutost u
vezi potencijalnog kršenja slobode izražavanja i skrenuli su
pozornost na negativni utjecaj društvenih mreža na demokraciju.
Češki zastupnik Marcel Kolaja iz kluba Zelenih upozorio je da će
“svako tijelo bez sudskog naloga ili neovisne procjene moći
zahtijevati uklanjanje sadržaja u drugoj državi članici” i
da na taj način “Španjolska, Mađarska ili Poljska mogu
odlučiti što građani u Češkoj ili Njemačkoj mogu vidjeti na
internetu”. S njime se složio liberal Moritz Körner (Renew)
navodeći da “teroristi žele napasti slobodno društvo, a ako
želite braniti slobodno društvo, onda ne smijete nesrazmjerno
ograničavati slobodu izražavanja”.
Nezavisni europarlamentarac Mislav Kolakušić (NI) tvrdi da su
društvene mreže najveća opasnost za demokraciju i opisuje
Facebook kao “izrazito političku platformu, izrazito
opasnu jer je to politička platforma koja ne izlazi na
izbore, a odlučuje, i to samostalno, što je istina, što je
laž”.
“Facebook se direktno uključio u izbore 2019. godine za Europski
parlament, a nakon toga uključio se i u izbore, i to potpuno na
pogrešan način, u Sjedinjenim Američkim Državama prilikom izbora
predsjednika”, rekao je Kolakušić u raspravi i dodao da
je takvo djelovanje platformi potrebno zaustaviti.
Zastupnici EP-a su zaključili da se za uklanjanje jasno
nezakonitog sadržaja na internetu, osim na suradnju članica,
bitno osloniti i na policiju i informativne mreže koje mogu
koristiti inovativne digitalne tehnologije poput umjetne
inteligencije.
