Ministri vanjskih poslova Slovenije, Hrvatske i Italije potpisali su u srijedu na Brdu kod Kranja zajedničku izjavu o zaštiti sjevernog Jadrana, nakon plenarnih razgovora o zajedničkoj suradnji na tom području.
Kako je nakon potpisivanja izjavio domaćin susreta, slovenski
ministar Anže Logar, u razgovorima s hrvatskim kolegom Gordanom
Grlićem Radmanom i i talijanskim Luigijem di Maiom prihvaćeni su
zaključci o jačanju suradnje triju država u zaštiti Jadrana,
što po njegovim riječima predstavlja temeljni okvir za
jačanje suradnje na područjima od zajedničkog interesa.
Dogovor o suradnji i potpisanu izjavu Logar je nazvao “velikim
uspjehom” diplomacija svih triju zemalja i izrazom spremnosti na
suradnju.
S velikim optimizmom gledamo u budućnost, rekao je Logar na
zajedničkoj konferenciji za novinare. Dodao je da se govorilo i o
suradnji sjevernojadranskih luka, zajedničkoj promociji
jadranskog plovnog puta, plavom gospodarstvu i mogućnostima za
bolju prometnu i gospodarsku suradnju na Jadranu, te
nastupu prema trećim tržištima.
“Jadransko more nas povezuje i nalaže nam odgovornost da ga
zajedno zaštitimo,” navelo je u priopćenju prigodom trilateralnog
sastanka i potpisivanja izjave slovensko ministarstvo
vanjskih poslova.
Zajednička trilateralna izjava o suradnji u sjevernom Jadranu
odnosi se na područje prometa, plavog gospodarstva i zaštite
okoliša, na što su se njenim potpisivanjem obvezale sve tri
države, kazao je nakon sastanka s talijanskim i slovenskim
kolegom hrvatski ministar Goran Grlić Radman.
Hrvatski je ministar posebno pozdravio zajedničke napore na
definiranju i zaštiti tzv. bio-zona u Jadranu, te čuvanju i
zaštiti morskih područja općenito.
Grlić Radman posebno je iskoristio priliku da Italiji i Sloveniji
zahvali na solidarnosti i pomoći koje su pokazale nakon potresa u
Zagrebu, a onda i onog katastrofalnog u Petrinji.
Do potpisivanja zajedničke izjave, koja je prije toga pripremana
na tehničkoj razini, došlo je nakon više susreta na ministarskoj
i drugim razinama između triju država, nakon što su lani Hrvatska
i Slovenija najavile proglašenje svojih isključivih gospodarskih
pojasa (IGP), što je početkom veljače Hrvatska i realizirala, dok
je u Italiji proglašenje još u proceduri.
Hrvatska i Slovenija uključile su, prilikom najava o proglašenju
isključivih gospodarskih pojaseva u Jadranu, u konzultacije o tom
pitanju i Sloveniju, koja prema međunarodnom pravu nema to pravo,
što je Ljubljana ocijenila pozitivnim potezom Zagreba i
Rima.
Hrvatski sabor je početkom veljače jednoglasno proglasio
Isključivi gospodarski pojas (IGP) Republike Hrvatske u
Jadranskom moru. Njime je u odnosu na Zaštićeni
ekološko-ribolovni pojas (ZERP) proglašen 2003. godine,
Hrvatska stekla dodatna prava izgradnje umjetnih otoka te
korištenja snage mora, vjetra i struja na tom području, u skladu
s UN-ovom Konvencijom o pravu mora( UNCLOS).
Na svom prethodnom sastanku vezanom na proglašenje gospodarskih
pojaseva Hrvatske i Italije na Jadranu, održanom 19. prosinca
lani u Trstu, šefovi diplomacija Hrvatske, Slovenije i Italije
usvojili su zajedničku izjavu po kojoj dijele viziju mora kao
mosta koji ujedinjuje sve narode ovog područja te kao izvora
napretka za sve. Tada su se suglasili da Jadran kao zatvoreno
more s intenzivnim prometom i ranjivim ekosustavom treba
integrirani pristup zaštite okoliša i održivi razvoj.
Proteklih mjeseci slovenska oporba dovodila je u sumnju
sudjelovanje slovenske vlade na razgovorima o zaštiti Jadrana,
tvrdeći da to dovodi u pitanje rezultat arbitražnog postupka
budući da dvije zemlje još imaju otvoreno pitanje granice na
moru. Slovenski ministar vanjskih poslova i premijer Janez Janša
u više su prilika na to odgovorili da izjava o zajedničkoj
suradnji u sjevernom Jadranu ne dovodi u pitanje prava Slovenije
na moru kao pomorske države.
U razgovoru za Slovensku televiziju u utorak navečer slovenski
šef diplomacije Anže Logar kazao je da je sadašnja vlada, za
razliku od prijašnjih, koje su po njegovim riječima podigle pet
tužbi protiv Hrvatske i sve ih izgubile potrošivši oko 6 milijuna
eura, prošle godine odmah uspostavila dijalog s Hrvatskom. Na taj
su način, po njegovim riječima, ponovno uspostavljeni diplomatski
kanali, što je razlika u odnosu na prije i pravi put za
rješavanje otvorenih pitanja.
