Vjeruje se da su potomci medvjedice koja je već godinama u NP-u Paklenica
– Posjetiteljica Nacionalnog parka Paklenica u utorak je pronašla
dio medvjeda. Izašli smo na teren te su čuvari prirode našli
drugog mrtvog medvjeda, kaže Natalija Andačić, ravnateljica
Nacionalnog parka Paklenica, ne želeći govoriti o pojedinostima
zbog interesa istrage kojoj ljubitelji prirode nestrpljivo čekaju
kraj.
U zadarskoj policiji kažu kako istražuju cijeli slučaj koji je
potresao Nacionalni park Paklenica.
– Po zaprimljenoj informaciji o pronađenoj strvini medvjeda,
policija je 2. travnja na Velebitu na području NP-a Paklenica, u
suradnji s liječnikom veterine Veterinarskog fakulteta u Zagrebu,
provela očevid. U tijeku je kriminalističko istraživanje kako bi
se utvrdio uzrok smrti medvjeda – rekla je Ivana Grbin,
glasnogovornica zadarske policije. U Nacionalnom parku žive dvije
medvjedice kojima su veterinari s Veterinarskog fakulteta stavili
ogrlice za praćenje.
– Sumnjamo da su ta dva godinu dana stara medvjedića pronađena
možda mladunčad jedne od te dvije medvjedice koje pratimo i koje,
po procjeni, 40 posto svog vremena provode unutar Nacionalnog
parka Paklenice. Dakle, riječ je o nacionalnom parku i ako je u
pitanju krivolov, to je apsolutno kazneno djelo. Medvjedi su
strogo zaštićena vrsta te je i to kazneno djelo, dakle riječ je o
dva kaznena djela – kaže dr. Slaven Reljić s Veterinarskog
fakulteta u Zagrebu ne želeći govoriti o detaljima kako ne bi
ugrozio policijsku istragu.
Inače, prvi put u Hrvatskoj znanstveno je procijenjena brojnost i
populacija smeđih medvjeda 2015. godine u projektu LIFE DinAlp
Bear, metodom sakupljanja uzoraka izmeta medvjeda za genetička
istraživanja na području Hrvatske i Slovenije.
Regulirani odstrel
– Općenito zadnja genetska potvrda pokazuje da su na području
Hrvatske 937 medvjeda s procijenjenim odstupanjem u plusu ili
minusu od 70 medvjeda – kaže Reljić te dodaje da na populaciju,
osim krivolova, može utjecati nedostatak staništa ili njegova
fragmentacija tipa prolaska autoceste kroz stanište ili gradnja
vjetroelektrana na mjestu gdje se brlože.
– Zakonom je reguliran i njihov odstrel od 130 jedinki godišnje,
što zapravo najviše utječe na brojnost njihove populacije – kaže
Reljić. U Paklenici, kažu nam, medvjedi se znaju spustiti kroz
kanjon skroz do parkirališta pri dnu, i to u vrijeme turističkih
gužvi.
– Znamo ih vidjeti u kanjonu Paklenice, pa čak siđu i do
automobila – kažu u NP-u.
