Ukupni financijski efekt koronakrize na proračun do sada iznosi više od 32 milijarde kuna, kazao je u razgovoru za uskršnji trobroj Večernjeg lista ministar financija Zdravko Marić.
Od tog iznosa se oko 13 milijardi kuna odnosi na pad proračunskih
prihoda, što uključuje mjere otpisa poreza i doprinosa, dok se
više od 19 milijardi kuna odnosi na izravne rashode i izdatke
proračuna uvjetovane pandemijom koronavirusa, kazao je Marić za
Večernji list.
Dodao je da najveći dio izravnih rashoda otpada na mjere očuvanja
radnih mjesta, za koje je do sada plaćeno 10 milijardi kuna, dok
je za dodatne troškove u zdravstvu osigurano oko dvije milijarde
kuna. Preostali iznos u najvećoj se mjeri odnosi na proračunske
transfere za održavanje likvidnosti prema HZZO-u i lokalnoj
samoupravi, odnosno HBOR-u i HAMAG-u za njihove kreditne linije
gospodarstvu.
“Činjenica je da smo iskoristili bespovratna sredstva iz programa
EU od 5,9 milijardi kuna, od čega je najveći dio došao iz
programa REACT-EU za mjeru očuvanja radnih mjesta. Međutim, kada
se uzme u obzir spomenuti ukupni financijski efekt koronakrize,
jasan je zaključak da je do sada pretežiti dio troška išao na
teret državnog proračuna, odnosno zaduživanja. To je utjecalo na
povećanje udjela javnog duga, koji je na kraju 2020. bio na
razini 89,1% BDP-a”, rekao je Marić.
Ocijenio je i da se porezni prihodi i doprinosi u državnom
proračunu ostvaruju u skladu s očekivanjima.
“Ovakva kretanja daju nam određeni optimizam da se cjelokupno
gospodarstvo kontinuirano prilagođava novonastaloj situaciji i da
se neće bitno narušiti planirani gospodarski oporavak, a time i
konsolidacija javnih financija.
Ipak, nastavak pandemije koronavirusa dodatno potencira
neizvjesnost, posebno na rashodnoj strani proračuna. U prvom redu
tu mislim na potrebu osiguranja dodatnih sredstava za očuvanje
radnih mjesta te sveukupnu problematiku zdravstva. Ne smijemo
izgubiti iz vida ni činjenicu da moramo pronaći i sredstva za
povećanje osnovice od četiri posto za javne i državne službenike,
a što je već u primjeni od početka 2021. godine na temelju
sporazuma vlade i sindikata, kao i za moguće isplate po sudskim
presudama javnih službi.
Nadam se da će proračunski korisnici u okviru svojih postojećih
limita pronaći dostatne uštede barem za podmirenje spomenutog
povećanja plaća”, kazao je Marić, donosi Večernji list.
