Gubici uroda zbog toplotnih udara i suša u Europi utrostručili su se u zadnjih 50 godina, pokazuje novo istraživanje koje poziva da se razmisli o uzgoju kultura koje su prilagođene klimatskim promjenama.
U istraživanju koje je nedavno objavljeno u časopisu
Environmental Research Letters, znanstvenici se oslanjaju na
podatke o poljoprivrednoj proizvodnji i ekstremnim vremenskim
prilikama (suše, toplotni udari, poplave, valovi hladnoće) u
Europskoj uniji između 1961. i 2018. Najznačajniji utjecaj
imale su suše i toplotni udari.
“Ozbiljnost utjecaja suša i toplotnih udara na poljoprivrednu
proizvodnju otprilike se utrostručila u zadnjih 50 godina”,
izazvavši smanjenje proizvodnje od 7,3 posto u razdoblju od 1991.
do 2015., u odnosu na 2,2 posto u razdoblju od 1964. do 1990.
“Čak i ako su se urodi europskih kultura povećali za gotovo 150
posto između 1964.- 1990. i 1991.-2015., utvrdili smo da su suše
i toplotni udari imali ozbiljnije posljedice tijekom recentnijeg
razdoblja za različite tipove kultura”, rekla je glavna autorica
istraživanja, Teresa Bras, s Prirodoslovno-tehničkog fakulteta
Sveučilišta NOVA u Lisabonu.
Podaci pokazuju da su suše, koje su sve češće, također i sve
intenzivnije: “Najteže epizode postaju nerazmjerno ozbiljnije”.
Znanstvenici nisu očekivali da će ti utjecaji biti “tako
ozbiljni”, kazao je Jonas Jägermeyr, s NASA-inog Instituta
Goddard za svemirska istraživanja. Prve žrtve su žitarice, u
odnosu na druge kulture (povrće, vinovu lozu, voće…) koje se
više navodnjava, ističe se u istraživanju.
“Žitarice, osnovna kultura koja pokriva gotovo 65 posto obrađenih
površina u Europskoj uniji i koju se najviše koristi za prehranu
životinja, najteže su pogođene. Utvrdili smo da se svake godine
obilježene sušnim razdobljem, gubici žitarica povećavaju za 3
posto”, rekla je Teresa Bras.
Budući da se očekuje da će takva ekstremna razdoblja biti sve
češća zbog zagrijavanja planeta, autori pozivaju da se razmisli o
“strategijama i prioritetima u cilju poboljšanja otpornosti
poljoprivredno-prehrambenog sustava”. To “zahtijeva da se iznova
razmotri otpornije sorte”, rekla je Julia Seixas, sa
Sveučilišta NOVA u Lisabonu.
To je pitanje tim važnije što je EU jedan od glavnih proizvođača
i izvoznika poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Ovo što se
događa može se prema tome “odraziti na svjetski
poljoprivredno-prehrambeni sustav”, bilo na cijene ili
raspoloživost proizvoda, navodi se u istraživanju. Toplotni udar
i suša 2018. u Europi “izazvali su smanjenje proizvodnje žitarica
za 8 posto u odnosu na prosjek u pet prethodnih godina, što je
dovelo do nestašice hrane za stoku i porasta cijena”, navodi se u
istraživanju.
