Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u utorak je kazao da Državno sudbeno vijeće (DSV) može raspisati novi natječaj za čelnika Vrhovnog suda, ali da se predsjednik republike u predlaganju svog kandidata Saboru mora pridržavati zakonske procedure.
“Natječaj se može ponavljati bezbroj puta. Predsjednik ne mora
prihvatiti nijednog kandidata, ako on njime nije zadovoljan, ali
mora poštovati proceduru”, izjavio je Šeparović nakon što je
Ustavni sud ranije većinom glasova zaključio da predsjednik
Republike Hrvatske za predsjednika Vrhovnog suda može predložiti
samo onog kandidata koji se javio na javni poziv DSV-a.
Ustavni sud je utvrdio da osporena odredba zakona kojom je
propisano da DSV objavljuje javni poziv za izbor predsjednika
Vrhovnog suda ne ograničava predsjednika republike u izvršavanju
njegove ustavne ovlasti prema kojem on predlaže, a Hrvatski sabor
bira predsjednika Vrhovnog suda. Ustavni sud odluku je donio s
devet glasova za i četiri glasa protiv. Četvero sudaca najavilo
je izdvojena mišljenja, a četvero izdvojena podupiruća
mišljenja. Protiv su bili suci Lovorka Kušan, Andrej
Abramović, Goran Selanec i Ingrid Antičević Marinović.
Podupiruća izdvojena mišljenja dati će suci Miroslav Šumanović,
Davorin Mlakar, Mario Jelušić te Branko Brkić. Navode da je
predsjednik RH ovlašten predložiti samo onog kandidata koji se
javio na javni poziv DSV-a pri čemu prilikom upućivanja
prijedloga Hrvatskom saboru nije vezan mišljenjem Opće
sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora.
‘Vlasti moraju međusobno surađivati’
“Smatramo da taj zakon nije protivan Ustavu, pogotovo u ustavnoj
odredbi o diobi vlasti koja ukazuje da vlasti moraju međusobno
surađivati, na to posebno ukazujem na tu odgovornost”, naglasio
je Šeparović.
Izvijestio je također kako nisu prihvatili prijedlog troje
njihovih sudaca da se uputi zahtjev Sudu Europske unije o
tumačenju prava EU.
“Isto tako nismo prihvatili prijedlog da se održi javna rasprava.
Dakle da se pozovu sudionici u postupku. Smatrali smo da nema tih
spornih pravnih i činjeničnih pitanja o kojima bi trebalo održati
javnu raspravu”, objasnio je Šeparović.
Dodatno je objasnio da Ured predsjednika sada mora pribaviti
mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za
pravosuđe za sve kandidate koji su se prijavili na javni poziv.
“Međutim to služi njemu da uz ta mišljenja odabere onog kandidata
za kojeg smatra da je najbolji. On nije vezan tim mišljenjem,
može izabrati bilo kojeg kandidata, ali mora biti od onih koji su
se prijavili na javni poziv”, kazao je Šeparović.
Naglasio je kako Ustav zahtjeva suradnju vlasti te da bi taj
postupak trebalo okončati u zakonskim rokovima, najkasnije do
kraja mandata sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda koji istječe u
srpnju.
“Blokada koja bi mogla nastati ne bi bila primjerena jednoj
demokratskoj zemlji, apeliramo da se to otkloni. Ako se ne bi
izabrao predsjednik, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda nastavio
bi obnašanje te dužnosti do izbora predsjednika”, dodaje
Šeparović.
‘Ustavni suci nisu na daljinski upravljač ni vlasti niti
oporbe’
Na tvrdnju da često ne donose jednoglasne odluke, Šeparović je
odgovorio kako je to bogatstvo Ustavnog suda, naglasivši da svaki
sudac ima pravo iznijeti svoje mišljenje u argumentiranoj
raspravi. “To je uobičajeno u ovom sazivu Ustavnog suda”, kaže.
“U ovim slučajevima kada su u izbor sudaca uključeni izvršna
vlast traži se transparentnost, traži se obrazložena odluka,
javna vidljivost, dostupnost svima i demokratska kontrola. Protiv
odluke Sabora o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda dopuštena
je ustavna tužba Ustavnom sudu i teoretski se može dogoditi da
Ustavni sud ukine odluku Sabora o izboru predsjednika Vrhovnog
suda ukoliko bi Sabor imenovao predsjednika Vrhovnog suda
suprotno Ustavu, odnosno odluci Ustavnog suda”, naglasio je
Šeparović.
Nije htio komentirati potez predsjednika Sabora Gordana
Jandrokovića koji je Milanovićev prijedlog vratio na doradu. “To
nije stvar odluke Ustavnog suda. O tome nismo raspravljali”,
dodaje. Na pitanje smetaju li mu napisi koji navode njegovo
kumstvo s HDZ-ovim Vladimirom Šeksom, Šeparović kaže kako je sve
to dio političkog folklora te da sve to može razumjeti.
“Mogu reći da na mene osobno, ni na Ustavni sud nitko nema
utjecaja pa ni kakvi kumovi. Siguran sam da ni drugi
političari, vladajući ili oporbeni, nemaju utjecaj ni na druge
suce Ustavnog suca. Nema suca Ustavnog suda koji nema nekog
prijatelja među političarima. Uvjeren sam da svi suci Ustavnog
suda postupaju po svojoj savjesti, po Ustavu i da nisu na
daljinski upravljač ničiji ni vlasti niti oporbe”, naglasio
je Šeparović.
Komentirao je i izjave Zdravka Mamića o korumpiranim
sucima, naglasivši da te optužbe dolaze od osobe koja
je pravomoćno osuđena za teška kaznena djela.
“Međutim, bez obzira na to, ako je išta od toga istina to je
strašno, državna tijela moraju to ispitati i najrigoroznije
postupiti prema svima. Svaki sudac mora voditi računa o svojem
ugledu, voditi računa s kime se druži”, zaključio je Šeparović.
