Znanstvenici istražuju nekoliko mogućnosti koje bi mogle objasniti najmanje 18 izvještaja o iznimno rijetkoj pojavi krvnih ugrušaka u mozgu pojedinaca u danima i tjednima nakon što su dobili cjepivo protiv covida tvrtke AstraZenece.
Europski istražitelji iznijeli su teoriju po kojoj cjepivo u
rijetkim slučajevima potiče na proizvodnju neuobičajenih
antitijela, dok drugi nastoje shvatiti jesu li ti slučajevi
povezani s uzimanjem kontracepcijskih pilula. No mnogi
znanstvenici kažu da zasad nema definitivnih dokaza te da
nije jasno uzrokuje li i zbog čega cjepivo
AstraZenece problem koji se ne zamjećuje kod drugih sličnih
cjepiva protiv covida, koja ciljaju sličan dio koronavirusa.
Rijetka pojava krvnih ugrušaka uglavnom je otkrivena među ženskom
populacijom, a većina slučajeva evidentirana je u Europi. U
Indiji su zabilježena dva slučaja.
Cerebralna venska sinusna tromboza
Europska agencija za lijekove priopćila je da preliminarno
istraživanje upućuje na to da cjepivo nije povezano s povećanim
sveukupnim rizikom od nastanka krvnih ugrušaka, no istodobno
nije isključila povezanost s rizikom od rijetkih slučajeva
pojave krvnih ugrušaka u žilama kojima se krv odvodi iz
mozga, u medicini poznatih kao cerebralna venska sinusna
tromboza (CVST).
Znanstvenici iz Njemačke i Norveške, dviju zemalja u kojima
su evidentirani neki od slučajeva CVST-a ovaj su tjedan
iznijeli pretpostavku po kojoj bi cjepivo moglo pokrenuti
imunosni odgovor tijekom kojega organizam proizvodi antitijela
koja mogu rezultirati nastankom krvnih ugrušaka.
Profesor Paal Andre Holme iz norveške Sveučilišne bolnice u Oslu,
koji je liječio troje svojih kolega, zdravstvenih radnika s
teškim oblikom krvnih ugrušaka, nakon što su primili
cjepivo AstraZenece, u četvrtak je na konferenciji za novinare
rekao da su znanstvenici došli do otkrića koja bi mogla
otkriti što se dogodilo s tim pacijentima. Upozorio je da su
nalazi preliminarni. “Ovo je tek početak svih istraživanja koja
provodimo”, rekao je, ne objavivši informacije koje bi išle
u prilog njegovoj hipotezi.
I grupa njemačkih stručnjaka Sveučilišne klinike Greifswald
u petak je izvijestila da su njihovi istraživači došli do sličnog
zaključka. Ako se on pokaže točnim, možda postoji način da se
ovakvo stanje liječi, rekli su znanstvenici.
EMA provodi nekoliko istraga
Stručnjaci EMA-e u četvrtak su izvijestili da provode nekoliko
istraga nastojeći utvrditi je li rijetka pojava krvnih
ugrušaka u nekih pojedinaca povezana s cjepivom ili oni
slučajno nastaju. Zamijetili su da se ugrušci češće
pojavljuju kod mlađih žena. Cerebralna venska sinusna
tromboza, premda rijetka, povezuje se s trudnoćom i
korištenjem oralnih kontraceptiva. “To je jedna od stvari koju
ćemo u skoroj budućnosti dodatno istražiti”, rekla je Sabine
Straus, predsjednica EMA-inog Odbora za sigurnost lijekova.
EMA kani istražiti i jesu li se osobe kod kojih se
razvilo spomenuto stanje koronavirusom zarazile ranije ili u
vrijeme kad su cijepljene cjepivom protiv covida, jer to može
prouzročiti nastanak ugrušaka.
Neki američki stručnjaci za cjepivo i dalje su oprezni u
pogledu hipoteze o antitijelima te tvrde da bi velik
publicitet koji prati ove događaje mogao utjecati na
to da kliničari češće nego što je uobičajeno izvješćuju o
ovom stanju među pacijentima, zbog čega se čini da su ona
povezana s cijepljenjem, odnosno cjepivom.
Zašto je problem AstraZeneca, a ne i ostala slična
cjepiva na bazi adenovirusa?
Cjepivo AstraZeneca dobilo je odobrenje za hitnu upotrebu u 70
zemalja, no u Sjedinjenim Državama još nije odobreno. Američki
stručnjaci pitaju se zbog čega bi se više krvnih ugrušaka
javljalo samo među pacijentima cijepljenim AstraZenecinim
cjepivom, a ne i cjepivima Pfizera i BioNTecha, Moderne,
Johnson&Johnsona ili ruskog Sputnjika V. Dodaju da sva
navedena cjepiva proizvode antitijela koja ciljaju na
šiljak što ga koronavirus koristi za prodor u stanicu.
Poput J&J ili cjepiva Sputnjik, i AstraZeneca koristi
nereplicirajući adenovirus prehlade da bi omogućio šiljcima
proteina prodor u stanicu te stvaranje imunosnog odgovora.
“Nakon što njemački i norveški znanstvenici predaju svoje
recenzirane publikacije, znanstvena zajednica moći će
ih proučiti”, rekao je dr. Peter Hotez, istraživač cjepiva na
Medicinskom fakultetu Baylor u Houstonu. “Nema razloga da se ovo
događa u slučaju AstraZenecina cjepiva, a ne i kod
ostalih cjepiva protiv covida-19 stvorenih na
bazi adenovirusa”, smatra Hotez.
