Kronični stres zbog pandemije manifestirat će se povećanim oboljenjima.
Studentsko savjetovalište Sveučilište u Zadru proslavilo je svoj
13. rođendan prošlotjednom radionicom “Dodir plesa” te
predavanjem “Što smo naučili u 2020., a može nam pomoći u
2021.?”, kojega je danas koje putem Zoom aplikacije održala
voditeljica Savjetovališta Filozofskog fakulteta za studente u
Zagrebu izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija.
Nakon pozdravnih riječi prorektorice za studije i studente prof.
dr. sc. Nedjeljke Balić Nižić i voditeljice zadarskog
Savjetovališta doc. dr. sc. Marine Vidaković, Lauri Korajlija
prisjetila se svih faza pandemija, od lockdowna u ožujku prošle
godine do povećanja broja smrtnih slučajeva u prosincu te
nedavnog popuštanja. Veliki utjecaj na zdravlje građana imala su
i dva velika potresa, od kojih je onaj na petrinjskom području
uzdrmao širu zajednicu.
– Što nam se zapravo promijenilo? Sve, počevši od činjenice da
stojim iza kamere a vi iza ekrana, a ne u predavaonici ili
kasnije na kavi. Godina iza nas bila je godina promjene i
prilagodbe, a pitanje koje mi psiholozi postavljamo je: jesu li
sve te promjene bile negativne, ili smo nešto iz njih naučili,
rekla je Lauri Korajlija.
Protekla godina je bila godina kroničnog stresa, koji se postupno
akumulira u anksioznost, depresivnost, kroničnu iscrpljenost,
nespavanje, osjećaj bespomoćnosti, gubitak kontrole… Nakon
ovakve razine kroničnog stresa u sljedećem razdoblju možemo
očekivati povećan utjecaj na zdravlje cijelog organizma.
– Ljudi koji su do sada bili odlično i nikada nisu imali
psiholoških posljedica u pandemiji su se, a posebice nakon
potresa, potpuno raspadali, rekla je Lauri Korajlija.
Najranijivije skupine bile su žene, majke s malom djecom,
roditelji, mladi koji nisu imali maturalna putovanja i zabave, a
umjesto dolaska na fakultet povukli su se pred ekrane. Ugroženi
su i samci koji su ostali bez mogućnosti upoznavanja i druženja,
dok su najbolje prošli oni koji su se uspjeli prilagoditi novim
okolnostima, pronaći dnevnu rutinu i napraviti podjelu između
posla i obiteljskog druženja.
– U pandemiji nam je najviše opala kvaliteta kojom koristimo
slobodno vrijeme. Manje je aktivnosti, izlazaka, kina, kazališta,
putovanja… Strašno je važno da se ne zatvaraju kina i
kazališta, ljudi trebaji te stvari da se izmaknu događanjima oko
njih, rekla je Lauri Korajlija.
