Papa Franjo održao je povijesni sastanak s vrhovnim vjerskim poglavarom šijita u iračkom svetom gradu Najafu pa posjetio Ur, rodno mjesto proroka Abrahama kako bi nasilje u Božje ime osudio kao "najveće bogohuljenje".
Međuvjerski događaji međusobno udaljeni 200 kilometara – jedan u
prašnjavom gradu, a drugi u pustinjskoj ravnici – podcrtali
su glavni cilj Papinog rizičnog putovanja u Irak, a to je da kaže
da je ta zemlja previše propatila i pozove na mir. “S ovog mjesta
u kojemu se rodila vjera, sa zemlje našeg oca Abrahama, potvrdimo
da je Bog milosrdan i da je najveće bogohuljenje mržnja
prema našoj braći i sestrama”, rekao je papa Franjo u Uru, rodnom
mjestu Abrahama.
Papa Franjo je sjedio i razgovarao s muslimanskim, kršćanskim i
jezidskim vođama ispred arheoloških iskopina 4000
godina starog grada koji se sastoji od zigurata,
stambenog kompleksa, hramova i palača. Nekoliko sati
prije se u Najafu susreo s velikim ajatolahom Alijem
Sistanijem, što je bio snažan signal za suživot u zemlji
rastrganoj nasiljem.
Američka invazija 2003. gurnula je u Irak u godine sektaških
sukoba. Sigurnost je poboljšana od sloma Islamske države 2017.,
ali Irak je i dalje pozornica za globalno i regionalno
rješavanje sukoba, osobito za rivalstvo SAD-a i Irana na iračkom
tlu.
Sistani (90) je među najutjecajnijim ličnostima u šijitskom
islama, u Iraku i šire, a ovo je bio prvi i povijesni susret
nekog pape i najvišeg duhovnog vođe šijita.
“Vjersko i duhovno vodstvo mora odigrati veliku ulogu da se
zaustavi tragedija (…) i poticati strane, osobito velike sile,
da mudrost i razum prevladaju i izbrišu jezik rata”, priopćio je
Sistani nakon susreta s papom Franjom.
Njihov susret održan je u Sistanijevom skromnom domu u Najafu
gdje boravi desetljećima.
Susret vjera
Iako se Abraham smatra ocem kršćana, muslimana i Židova, nije
bilo židovskih predstavnika na međuvjerskom događaju u
Uru. U iračkoj židovskoj zajednici 1947. bilo je oko
150.000 Židova, a sad ih je puno manje. Lokalni crkveni
dužnosnik rekao je da su Židovi kontaktirani i pozvani, ali je
situacija za njih bila “komplicirana” pogotovo jer nemaju
strukturiranu zajednicu. Međutim, na ranijim događajima u većinom
muslimanskim zemljama prisustvovao je viši židovski
predstavnik.
“Neprijateljstvo, ekstremizam i nasilje nisu rođeni iz
religioznog srca: oni su izdajice religije”, rekao je papa Franjo
u Uru. “Mi vjernici ne smijemo šutjeti kada terorizam zlostavlja
religiju, uistinu, nedvosmisleno smo pozvani otkloniti sve
nesporazume.”
Militanti Islamske države, koji su pokušali uspostaviti kalifat u
nekoliko država, pustošili su sjevernim Irakom od 2014. do 2017.
i ubijali kršćane, ali i muslimane koji su pružali otpor
pobunjenicima.
Iračka kršćanska zajednica, jedna od najstarijih u svijetu,
osobito je razorena za vrijeme američke invazije i brutalnog
nasilja militanata Islamske države koje je uslijedilo. Bilo ih je
1,5 milijuna, a danas ih je tek 300.000.
“Trijumf vrlina”
Papa Franjo je u Uru pohvalio mlade muslimane koji pomažu
kršćanima u popravljanju njihovih crkvi “kad je terorizam napao
sjever ove voljene zemlje”. Rafah Husein Baher, pripadnik
male, drevne sabejske religije, zahvalio je Papi što je
putovao unatoč mnogim problemima u zemlji, koji uključuju nagli
porast slučajeva koronavirusa i nedavni niz raketnih
napada i napada bombaša samoubojica.
“Vaš posjet predstavlja trijumf vrlina, to je simbol zahvalnosti
Iračanima, Blagoslovljen onaj koji iskorijeni strah iz duša”,
rekao je Baher.
Papa Franjo započeo je svoj četverodnevni posjet Iraku u
petak, a u subotu će u Bagdadu predvoditi misu
u katedrali svetog Josipa. U nedjelju putuje na sjever
do Mosula, nekadašnjeg uporišta Islamske države u kojemu
crkve i druge zgrade još uvijek nose ožiljke od sukoba.
