Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta izglasao je zahtjev za poboljšanjem internet kupovine.
Kao najvažnije probleme istaknuli su slabo provođenje postojećih
zakona, nepostojanje dostave ili lošiju ponudu audiovizualnih
sadržaja.
“Jako puno naših građana mi se javljalo da se ne osjeća
ravnopravnima pri internet kupovini, jer čim stranica detektira
da su iz Hrvatske dobiju ili drugačiju ponudu, više cijene ili im
se u potpunosti blokira pristup. To je kao kad bi vam u dućanu
rekli da ne možete ući jer ne prodaju Hrvatima. Zato sam u
prošlom mandatu radila na zabrani takve prakse koja je nastupila
u prosincu 2018. Nedavno je Komisija obavila analizu kojom je
utvrdila da se diskriminacija u 18 mjeseci zbog te zabrane
prepolovila premda mi građani još uvijek dojavljuju gruba
kršenja”, objasnila je Biljana Borzan.
Međutim, direktiva ne regulira sadržaje koji podliježu autorskim
pravima. Naime, dogovor se nije mogao postići te direktiva
predviđa regulaciju tog područja u budućnosti.
“Istraživanja su pokazala da se broj korisnika audiovizualnih
sadržaja u međuvremenu udvostručio, ali da su jako velike razlike
među državama. Tako je recimo Nijemcu dostupno preko 43 posto
filmova dostupnih online u EU, a Grku tek 1,3 posto. Analiza je
pokazala kako u uzorku od 1000 naslova e-knjiga, u Hrvatskoj je
dostupno samo pet. Ovo područje se mora regulirati na korist i
potrošača i autora”, kazala je Borzan.
Preko 70 posto internet kupnji završava fizičkom dostavom.
Međutim, premda direktiva propisuje da svatko može kupovati od
svih trgovaca online u EU, ne obvezuje trgovce na dostavu.
“Pandemija je značajno utjecala na porast internet kupovine u
Hrvatskoj, a broj kupaca u jednoj godini je porastao za preko 20
posto. Najviše se kupuju odjeća, filmovi i serije te dostave iz
restorana. Naši ljudi mi se najviše žale na slabu provedbu zakona
ili na nemogućnost dostave i upravo zato sam podržala zahtjev
Komisiji da se omogući stvarna ravnopravnost na internetu”, rekla
je Borzan.
