Do sredine lipnja ove godine 400- tinjak gradova i općina koji su se javili Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobit će spremnike za odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima, ukupno 1,18 milijuna kanti.
U tijeku je isporuka oko 1,18 milijuna spremnika različitog
volumena za odvojeno prikupljanje papira, plastike, biootpada te
ostalog reciklabilnog otpada. Uz to Fond je već ranije
jedinicama lokalne samouprave isporučio i oko 48 tisuća većih
metalnih i plastičnih kontejnera u kojima građani također mogu
odvojeno odlagati razne vrste otpada po svojim kvartovima. Radi
se o projektu ukupne investicije od oko 370 milijuna kuna koju je
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja za ovu namjenu
odobrilo Fondu i za to osiguralo sredstva iz EU fondova.
“Hrvatska je u 2019. godinu u odnosu na 2018. godinu zabilježila
porast od šest posto u odvojenom prikupljanju otpada i sada taj
postotak na nacionalnoj razini iznosi 37 posto. Osiguravajući
građanima dostupnu infrastrukturu i uz konstantnu edukaciju i
informiranje javnosti taj će se postotak sigurno nastaviti
povećavati”, kazao je za Hinu direktor Fonda Siniša Kukić.
U odvojenom prikupljanju otpada prednjače jedinice lokalne
samouprave s područja Međimurske županije i otoka Krka koji već
dugi niz godina kontinuirano ulažu ne samo u komunalnu
infrastrukturu nego i u sustavnu edukaciju građana. Više od 50
posto odvojenog prikupljanja otpada bilježi Prelog, Čakovec,
Koprivnica, a iznad državnog prosjeka su i gradovi Varaždin,
Buzet, Cres i Mali Lošinj, te brojne općine po raznim
hrvatskim županijama.
Kukić smatra da će, nakon što građani dobiju spremnike,
brojke rasti, no i ističe da je ključno informiranje i
edukacija javnosti te odgovorno ponašanje svakog pojedinca prema
otpadu koji se stvara u kućanstvima. Zbog toga Fond u suradnji s
Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja provodi edukativne
kampanje kojima je cilj ukazati na pravilnu hijerarhiju
gospodarenja otpadom.
Prema podacima Eurostata za 2019. godinu Hrvatska je s 445
kilograma komunalnog otpada po stanovniku nešto ispod
europskog prosjeka koji iznosi 502 kilograma po stanovniku.
Najviše spremnika su naručile jedinice lokalne samouprave s
područja Splitsko-dalmatinske, Istarske, Osječko-baranjske i
Zadarske županije. Spremnici se isporučuju prema terminskom planu
te je do sada već isporučena polovica od ugovorene količine.
Usprkos pandemiji i potresu koji je najviše pogodio Zagreb i
okolicu te područje Sisačko-moslavačke županije investicije u
infrastrukturu vezanu za gospodarenje otpadom se nisu
usporile.
Uz spremnike za odvojeno prikupljanje otpada iz sredstava fondova
Europske unije sufinancirala se izgradnja reciklažnih dvorišta,
sortirnica i kompostana te nabava komunalnih vozila. Saniraju se
i odlagališta komunalnog otpada, dio se financira nacionalnim
sredstvima Fonda za zaštitu okoliša, a dio je osiguran kroz
Operativni program Konkurentnost i kohezija iz kojeg je također
sufinancirana i izgradnja centara za gospodarenje otpadom.
Operativni program Konkurentnost i kohezija temeljni je
programski dokument kojim se provodi kohezijska politika Europske
unije, koja ga najvećim dijelom i financira.
Europski Zeleni plan i strateški dokumenti koji iz njega
proizlaze imaju za cilj da EU do 2050. bude klimatski neutralni
kontinent. Učinkovito gospodarenje otpadom i resursno učinkovito
gospodarstvo pred Europu, ali i pred Hrvatsku stavlja ambiciozne
ciljeve koji zahtijevaju velika ulaganja, ali i promjenu
paradigme dosadašnjeg potrošačkog mentaliteta. Stoga je za
očekivati kako će Europska komisija i u narednom financijskom
razdoblju ulagati u projekte koji će poticati održivo
gospodarenje otpadom, a što je svakako jedan od prioriteta
politike zaštite okoliša u Hrvatskoj.
Sa ciljem što hitnijeg i značajnijeg smanjenja emisija CO2,
Europska komisija pripremila je opsežan Zeleni plan, koji se kroz
strateške odrednice održivog razvoja kontinenta bavi pitanjima
održivosti resursa i prilagođenosti klimatskim promjenama.
Procjenjuje se da je polovina ukupnih emisija stakleničkih
plinova i više od 90 posto gubitka biološke raznolikosti i
nestašice vode posljedica vađenja i prerade resursa. Današnji
način života i potrošnje zahtijevao bi tri planeta kako bi
se namirile osnovne potrebe prosječnog stanovnika Zemlje, stoga
je potrebno što prije značajno smanjiti iskorištavanje prirodnih
resursa i proizvodnju otpada.
S tim je ciljem uz Zeleni plan izrađen i Novi akcijski plan za
kružno gospodarstvo, u kojem su detaljno razrađene mjere kojima
se planira utjecati na općenito smanjenje potrošnje i povećanje
dugotrajnosti proizvoda, ponovnog korištenja i recikliranja.
Linearno gospodarstvo koje funkcionira po principu ”uzmi –
koristi – odbaci” treba se transformirati istinsko kružno
gospodarstvo zbog čega je razmišljanje o održivim kružnim
sustavima potrebno implementirati u sve aktivnosti, uključujući
politike, proizvode, proizvodne procese i poslovne modele.
Proizvodi i materijali koji su održivi, kružni, sigurni i
netoksični trebali bi postati norma, osnovni izbor, koji je
privlačan, cjenovno pristupačan i dostupan za sve potrošače. Kako
bi se to postiglo očekuju nas i zakonodavne promjene kojima će se
utvrditi horizontalna načela politike proizvoda i obvezujući
zahtjevi za proizvode koji se stavljaju na tržište EU-a. Tu je
izuzetno važna i faza oblikovanja novih proizvoda, jer se u tom
trenutku određuje do 80 posto njihovog učinka na okoliš.
Proizvodi, nažalost, prebrzo završavaju svoj životni ciklus te je
odvojeno prikupljanje otpada svakako preduvjet za
visokokvalitetno recikliranje i za zadržavanje vrijednih
materijala i proizvoda u petlji recikliranja. Kako bi se
statistika vezana za otpad još više uskladila, prikupljat će se
podatci ne samo o prikupljanju, već i o udjelu učinkovite ponovne
upotrebe recikliranih materijala. Osim toga, važno je u
tranziciju na odgovarajući način uključiti sve dionike te se može
očekivati i jača uloga kontrole odgovornosti samih proizvođača.
