
Britanski i američki znanstvenici procijenili su koliki se dio preuranjenih smrti godišnje može pripisati zagađenju zraka česticama koje dolaze izravno od korištenja fosilnih goriva.
Zagađenje zraka je “tihi ubojica”, zaključila je skupina
američkih i britanskih znanstvenika koja je objavila rezultate
svojih istraživanja u najnovijem izdanju časopisa Environmental
Research. Oni su proučavali zagađenje zraka česticama štetnima po
ljudsko zdravlje, i to onima koje su izravni proizvod korištenja
fosilnih goriva. Izgaranje dizela, benzina i ugljena stvara
čestice PM2.5, dakle promjera manjeg od 2,5 mikrona, koje lebde u
zraku. One uzrokuju niz bolesti, među kojima su one respiratorne,
srčane, pa čak i gubitak vida.
Zagađenje opasnije od pušenja
Istraživanje je pokazalo da se 2012. godine emisijama ovih
čestica može pripisati 10,2 milijuna preuranjenih smrti u
svijetu, najviše od čega otpada na Kinu, Indiju, ali i SAD,
Europu i jugoistok Azije. Do 2018. godine, posljednje za koju su
podaci analizirani, situacija se ponešto popravila, pa ovi
znanstvenici procjenjuju da je tada zbog izlaganja PM2.5
česticama prerano preminulo oko 8,7 milijuna ljudi diljem
svijeta.
I dalje je to više nego što godišnje premine zbog pušenja i
malarije – zajedno. Ono što najviše zapanjuje jest podatak da se
ovom uzroku smrti pripisuje gotovo svaka peta smrt u svijetu,
odnosno da ovo istraživanje sa zagađenjem povezuje dvostruko više
smrti nego dosadašnja istraživanja.
U Europi se 16,8% preuranjenih smrti pripisuje dugotrajnom
izlaganju zraku zagađenom zbog izgaranja fosilnih goriva, dok se
u Kini taj uzrok može povezati s čak trećinom svih preuranjenih
smrti. Kada ne bi bilo emisija prouzročenih korištenjem fosilnih
goriva očekivani životni vijek cijele svjetske populacije
porastao bi za godinu dana, dok bi troškovi javnog zdravstva pali
za 2,9 bilijuna dolara.
Bez zagađenja živjeli bismo dulje
Budući da se korištenje fosilnih goriva i emisije PM2.5 čestica
mogu kontrolirati i regulirati, za razliku od, primjerice,
šumskih požara, ovi znanstvenici kažu da podaci iz njihovog
istraživanja trebaju poslužiti kao upozorenje i poticaj
zakonodavcima i svima uključenima u taj proces da ubrzaju
prelazak na čiste izvore energije.



