Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u četvrtak da Hrvatska gospodarska komora (HGK) više nema smisla na način da je financiraju svi koji rade, a da ne znaju kakvu protuuslugu dobivaju, poručivši kako treba ukinuti plaćanje obvezne mjesečne članarine.
“Ta komora više nema smisla. Nema smisla na način da je svi koji
rade financiraju, a da ne znaju kakvu protuuslugu
dobivaju… Obavezna naknada je parafiskalni namet par
excellence”, rekao je Milanović uoči dodjela književne nagrade
Fric u Hrvatskom narodnom kazalištu.
Kaže i da je HGK “jedna politička jazbina”, puno više nego
Hrvatska obrtnička komora (HOK) koja “ima određenu funkciju, mada
se i tamo uspjela implantirati politika, i to duboko”.
“Ali ona ima svoj smisao, svoju funkciju i korist za
hrvatsku ekonomiju i poduzetništvo”, ustvrdio je.
Smatra kako HGK, koja se tako zove od 1991. godine, nije nikakva
esencijalna nacionalna institucija hrvatskog naroda i države već
je, drži, bila korisna ustanova, a postala je beskorisna. “U
njoj se vode politički obračuni na svakotjednoj razini… Izbor
novog predsjednika ili predsjednice HGK nakon što je otišao
Nadan Vidošević se pretvorio u politički obračun”, utvrdio je
Milanović.
Naveo je i da je i on plaćao mjesečnu naknadu za HGK, ali nije za
to ništa dobivao. No, istaknuo je i kako nije za ukidanje HGK-a.
Složio se sa zahtjevom Udruge Glas poduzetnika (UGP) o ukidanju
obavezne članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Podsjetio
je kako je to nešto što njegova vlada nije stigla provesti
jer je bilo ozbiljnih i dubokih problema. “To treba napraviti
odmah”, istaknuo je
Milanović je, upitan o jučerašnjem prosvjedu u organizaciji
Udruge Glas poduzetnika (UGP) kojim se izrazilo nezadovoljstvo
načinom upravljanja za vrijeme koronakrize, rekao da se
epidemiološke mjere ne odnose prema svima jednako ali u tome ne
vidi “nikakav pakleni plan ili zavjeru Stožera civilne zaštite
RH”, već vidi nekonzistentnost poruka. “Ne vidim u
tome nikakvu zlu namjeru , ali bi to trebalo dalje razraditi”,
smatra.
Prosvjedi bili očekivani
Milanović kaže i da su ti prosvjedi bili očekivani jer ljudi
kada se odriču traže konzistentnost. Podsjetio je i da je od
početka upozoravao da represivne mjere moraju imati jasno
pravno i logičko uporište. “Pravno je trebalo te mjere donijeti
dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru, jer se radi
o izvanrednom stanju”, istaknuo je. Dodao je i da je
izvanrednog stanja jednom dijelu ljudi dosta i s njima treba
razgovarati.
Upitan o imenovanju Martine Dalić na čelo Podravke
rekao je da u toj korporaciji, koja ima godišnji promet od 4,5
milijarde kuna, jako puno dionica imaju društva za upravljanje
mirovinskim fondovima. Smatra i kako – da nije bilo
restrukturiranja i dokapitalizacije Podravke u srpnju 2015.
godine, hrvatska država bi pala u vlasništvu od sadašnjih 25
posto i ne bi mogla imati utjecaja na to tko je predsjednik
Uprave.
“Ovo je očito političko kadroviranje, ali to ne znači da će to
biti loše kadroviranje. Ne znači, vidjet ćemo”, kazao
je. Podsjetio je i da je između 2012. i veljače 2017., kada
je Podravku vodio SDP-ov Zvonimir Mršić, ta tvrtka udvostručila
svoju burzovnu kapitalizaciju te promet podigla za četvrtinu
u vrijeme deflacije. No, upozorio je, u zadnjih četiri godine
promet Podravke je porastao samo za razliku podizanja cijena.
“To je firma u kojoj su milijuni i milijuni štednje i očekivanja
naših i budućih umirovljenika i tu je dogovornost mirovinskih
fondova i društava za upravljanje mirovinskim fondovima koji
su pristali na politički zahtjev izgleda premijera Andrej
Plenkovića. Ukoliko tvrtka bude rasla, a stagnira već godinama,
dobro. Ako ne, postavit će se pitanje političkog
kadroviranja, jer Martina Dalić se tim poslom nikada nije
bavila”, kazao je.
Vezano uz nabavku višenamjenskih borbenih zrakoplova, Milanović
je rekao kako zbog sadašnje situacije razumije odgodu te odluke
ali, drži, odluka se mora donijeti u idućim mjesecima.
Vezano uz povlačenje banaka iz arbitražnih postupaka vezanih uz
konverziju kredita iz švicarskih franaka u eure, Milanović je
izrazio zadovoljstvo što je kao tadašnji premijer “kumovao
tome” donijevši zakon o “konverziji švicaraca”.
