Napoleon ukinuo Dubrovačku Republiku, SAD potjerale sve Indijance u rezervate, donešen Ustav SFRJ...
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina) bila je
patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke
komune. Nalazila se na jugu današnje Hrvatske, na prostoru
Dubrovnika i njegove neposredne kopnene i otočne okolice,
obuhvaćala je veći dio današnje Dubrovačko-neretvanske županije
(povremeno i sjeverno od Neuma). Ukinuo ju je Napoleon Bonaparte
31. siječnja 1808. godine.
Engleski kolonisti su od samog dolaska na tlo Sjeverne Amerike
povremeno dolazili u sukobe s domorodačkim stanovništvom. Iako su
mnoga naselja kolonista bila uništavana, kao u slučaju rata
kralja Filipa, Indijanci se u pravilu nisu mogli na duži rok
efikasno suprotstaviti kolonistima, dijelom zbog razjedinjenosti,
dijelom zbog tehnološke inferiornosti, ali najviše zbog stalnog
priliva novih kolonista. Veće teškoće u relativno mirnim odnosima
između bijelaca i Indijanaca nastale su godine 1875. kad su
Sijuksi odbili prodati područje zvano Black Hills, premda im je
bilo ponuđeno čak šest milijuna dolara. Bitka kod Little Bighorna
značila je najteži poraz SAD-a u sukobima s Indijancima, ali je i
zauvijek zapečatila indijansku sudbinu: svi su mostovi za
suradnju i pregovore bili porušeni, a vojni je vrh vapio za
konačnim rješenjem indijanskog pitanja. Upravno na današnj dan
1876. SAD je naredio svim američkim starosjediocima da odu u
rezervate.
Novim Ustavom Federativne Narodne Republike Jugoslavije
upostavljeno je republikansko ustrojstvo države te potvrđena
konstitutivnost šest sastavnih republika: Bosna i Hercegovina,
Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija.
Od poznatih osoba rođenih na današnji dan valja izdvojiti
austrijskog skladatelja Franza Schuberta (1797.), rusku balerinu
Anu Pavlovu (1881.) , hrvatskog kipara Dušana Džamonju (1928.),
te američkog pjevača Justina Timberlakea (1981.)
