Europski parlament poziva na donošenje europskog propisa kojim bi se radnicima omogućilo da isključe digitalne uređaje izvan radnog vremena bez straha od posljedica na poslu.
U zakonodavnoj inicijativi usvojenoj prošloga tjedna u Europskom
parlamentu, eurozastupnici su pozvali Europsku komisiju da
predloži propis koji će omogućiti svima koji rade od kuće da se
“isključe” iz posla izvan radnog vremena. Usto, kažu, treba
utvrditi minimalne uvjete za rad na daljinu i pojasniti radne
uvjete, radno vrijeme i razdoblja odmora za radnike koji rade od
kuće.
Zastupnici u ovoj inicijativi ističu da sve veća upotreba
digitalnih alata u radu dovodi do kulture “stalne uključenosti”,
koja negativno utječe na ravnotežu poslovnog i privatnog života
radnika. Iako je rad od kuće bio ključan za očuvanje zaposlenosti
i poslovanja za vrijeme koronakrize, kombinacija dugog radnog
vremena i povećanih zahtjeva dovodi do učestalije pojave
anksioznosti, depresije, izgaranja na poslu i drugih fizičkih i
mentalnih problema, stoji u pojašnjenju iz Europskog parlamenta.
Isključivanje mobitela bez straha
Parlament smatra da je pravo na isključivanje temeljno pravo koje
radnicima omogućuje da se ne bave radnim zadacima kao što su
pozivi, email i druge digitalne komunikacije izvan radnog
vremena. To obuhvaća i razdoblja kada su radnici na godišnjim
odmorima, kao i sve druge slobodne dane.
Države članice trebale bi, smatra Parlament, poduzeti sve
potrebne mjere kako bi radnicima omogućile da iskoriste “pravo na
isključivanje”, među ostalim i njegovim uvrštenjem u kolektivne
ugovore između socijalnih partnera. Trebale bi osigurati i da
radnici zbog toga ne budu izloženi diskriminaciji, kritiziranju,
otpuštanju ili drugim negativnim posljedicama.
Kontekst inicijative EP
Od izbijanja pandemije bolesti COVID-19 rad od kuće povećao se za
gotovo 30%. Očekuje se da će se taj trend nastaviti ili čak
dodatno povećati. Istraživanje Europske zaklade za poboljšanje
životnih i radnih uvjeta pokazuje da je vjerojatnost da će osobe
koje redovito rade od kuće raditi više od 48 sati tjedno, što je
i tjedna gornja granica, više nego dvostruko veća u usporedbi s
osobama koje rade u prostorima poslodavca. Gotovo 30% takvih
radnika na daljinu navodi da svaki dan ili nekoliko puta tjedno
rade tijekom slobodnog vremena, za razliku od manje od 5% radnika
koji rade u uredima.
“Ne možemo pustiti milijune radnika koji su iscrpljeni od
pritiska da budu stalno na usluzi i s produljenim radnim
vremenom. Sad je trenutak da se zauzmemo za njih i omogućimo im
što zaslužuju, pravo na to da se isključe. To je ključno za naše
mentalno i fizičko zdravlje. Vrijeme je da obnovimo radnička
prava kako bi ona odgovarala novoj realnosti digitalnog doba”,
rekao je izvjestitelj Alex Agius Salib.
Kad je riječ o provođenju ove inicijative u praksi – na to ćemo
ipak morati pričekati. U nju je, naime, uključen i amandman koji
primjenu direktive o “pravu na isključenje” odgađa na najmanje
tri godine. Europska konfederacija sindikata (ETUC) protivi se
ovom amandmanu i poziva Komisiju da ga ignorira, te da donese
direktivu o pravu radnika na isključenje iz svih poslovnih
komunikacija izvan radnog vremena što prije.
