Na otoku Pagu sezona janjenja je nekada počinjala u siječnju. To se promijenilo i već u prosincu se u mnogim stadima može vidjeti janjad.
Sezona janjenja je vrijeme proizvodnje Paške janjetine, ovčjeg
mijeka, skute i Paškog sira. Prošle godine je, zbog pandemije,
prodaja janjetine bila nešto slabija. Prema podacima Ministarstva
poljoprivrede, na otoku Pagu ima oko 40. 000 ovaca, a godišnje se
proizvede oko 300 tona Paške janjetine.
Od kada je Paška janjetina dobila oznaku izvornosti na razini
Europske unije, ne može svaka janjetina s otoka Paga nositi
oznaku “Paška janjetina”. Takvu oznaku smije imati samo janjetina
od janjadi koja je ojanjena u registriranom stadu autohtone Paške
ovce, koja je stara do 45 dana, hranjena isključivo mlijekom
majke i koja ima težinu trupa do 10 kilograma. Kada se janje
ojanji, ovčar mora upisati broj ovce koja ga je ojanjila, vrijeme
janjenja i težinu janjeta. Dokaz da janjetina koja se stavlja na
tržište ima pravo nositi oznaku “Paška janjetina” ovčaru izdaje
registrirana klaonica i nadležna veterinarska služba.
U sezoni janjenja, ojanji se oko 30. 000 janjadi, a dio janjadi
se ostavlja za rasplod. Mlada ovca stara do godine dana, koja se
ostavlja za popunu matičnog stada i rasplod, naziva se šiljezica.
Šilježice se pažljivo biraju i u prosjeku se drže u stadu od pet
do osam godina Broj ovisi o veličini stada, ali i mogućnostima
ovčara. O snazi i uhranjenosti ovaca ovisi kako će podnijeti
vrijeme do janjenja, ali i janjenje, a o tome ovisi i broj
janjadi, kao i proizvodnja janjetine i ovčjeg mlijeka od kojeg se
radi Paški sir. Zbog toga ovčari paze kako bi ovce bile dobre
uhranjene i zdrave. Ovčari navode kako ovce koje su ostavljene za
rasplod treba stalno promatrati jer nisu sve jednake.
Neke ovce su jače, neke slabije, neke lakše podnose vrijeme do
janjenja, a neke teže i zbog toga treba raditi selekciju. One
slabije se odstranjuje od stada i nakon sezone janjenja se
zamjenjuju drugima. Pažljivo se biraju i ovnovi, a u stadu se
drži jednog ovna na 25 ovaca. Ovnove se u stadu drži tri do pet
godina. Ovčari pažljivo biraju ovnove, a uzimaju se iz matičnog
stada. Sezoni janjenja prethodi vrijeme mrkanja i tada ovčari
vode evidenciju onoga što se događa u stadu, odnosno bilježi se
kada je koja ovca oplođena. Tako se zna kada će početi janjenje i
može se sve na vrijeme pripremiti za početak sezone janjenja. Od
mrkanja do janjenja prođe 146 dana.
Postupak zaštite izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog
porijekla Paške janjetine završen je kada je u Službenom listu
Europske unije od 5. listopada 2016. godine objavljena Provedbena
uredba Komisije Europske unije o upisu naziva u registar
zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog
podrijetla-Paška janjetina. Proces zaštite naziva “Paška
janjetina” počeo je u lipnju 2013. godine, kada je Udruga
uzgajivača paške ovce “Rogujica” podnijela Ministarstvu
poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti naziva “Paška
janjetina”.
Ministarstvo poljoprivrede je u ožujku 2015. godine donijelo
Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva “Paška
janjetina”- zaštićena oznaka izvornosti, čime je naziv “Paška
janjetina” postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U lipnju 2015.
godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji
zahtjev za registraciju naziva zaštićene izvornosti “Paška
janjetina” na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj
razini, objavom Uredbe Komisije, naziv “Paška janjetina” upisan
je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka
zemljopisnog podrijetla. U obrazloženju odluke se navodi kako je
snažna poveznica “Paške janjetine” i zemljopisnog područja, otoka
Paga, rezultat tradicije i stjecaja različitih okolnosti.
Paška ovca je autohtona, zaštićena pasmina otoka Paga i uzgaja se
samo na otoku Pagu. U razdoblju od janjenja do klanja, janjad
paške ovce neprekidno boravi zajedno s ovcama i siše.
Istraživanjima je utvrđeno da se odlike trupa i kakvoća mesa
paške janjadi razlikuju u usporedbi s janjadi sličnih pasmina, a
ponajviše su zasluga ranog, “sa sise” klanja paške janjadi u dobi
od maksimalno 45 dana, u skladu s ovčarskom tradicijom otoka
Paga. Visok sadržaj masti u mišićnom tkivu paške janjadi može se
pripisati utjecaju pasmine, ali i hranidbe janjadi mlijekom
paških ovaca koje je zbog visokog sadržaja masti izrazito bogato
energijom.
Zbog blage mediteranske klime, paške ovce, zajedno s janjadi,
životni vijek provode na otvorenom. Držanje ovaca i janjadi
danonoćno na otvorenom, na buri i suncu, nezagađenim pašnjacima i
svježem morskom zraku, također utječe na odlike kakvoće mesa
čineći ga drugačijim od mesa janjadi iz kontinentalnih područja.
Paška janjetina konzumira se isključivo termički obrađena, a meso
je izrazito sočno i mekano, ugodnog okusa i blagog mirisa kao
posljedice klanja mlade, mlijekom hranjene, janjadi.
