Zbog pandemije COVID-19 u Državnom zavodu za statistiku (DZS) razmišljaju o pomicanju datuma popisa stanovništva, kućanstava i stanova, čija je prva faza trebala početi 1. travnja, objavio je u nedjelju Večernji list.
Uz epidemiju, ni potres na Banovini nam ne ide u prilog tome da
se popis počne provoditi kad je i planirano, jer će mnogi
stanovnici biti raseljeni pa ćemo dobiti
netočne podatke, a to je najmanje što treba budući da
smo dosad imali, slobodno možemo reći, kupus kad je riječ o
podacima. Primjerice, imamo više zdravstvenih osiguranika nego
stanovnika i više birača s prebivalištem u Hrvatskoj nego
punoljetnih građana.
Nakon popisa Hrvatska napokon treba dobiti i registar
stanovništva koji će biti baza podataka za upravljanje zemljom,
za kreiranje obrazovne, socijalne, zdravstvene i razvojne
politike, a uvođenje registra stanovništva je i obveza Hrvatske
prema EU koju treba ispuniti do 2022. godine.
Večernji list podsjeća da Hrvatska još uvijek
nema objedinjene podatke o učenicima, studentima,
zaposlenima, poreznim obveznicima, umirovljenicima, zdravstvenim
osiguranicima na jednom mjestu, a što bi se trebalo dobiti s
registrom stanovništva.
U Državnom zavodu za statistiku kažu da, s obzirom na
pandemiju uzrokovanu koronavirusom, razmišljaju o pomicanju
datuma Popisa, o čemu će javnost pravovremeno obavijestiti.
Prema procjenama demografa, Hrvatska ima manje od četiri milijuna
stanovnika, a na posljednjem popisu stanovništva 2011. imala
je 4,284 milijuna stanovnika. Posljednje procjene DZS-a
pokazivale su da je Hrvatska 2019. imala 4,067 milijuna ljudi, no
s obzirom na to da se mnogi iseljeni ne odjavljuju, realnije je
da smo, kako kažu demografi, pali ispod četiri milijuna ljudi.
Ovogodišnji popis stanovništva treba biti i prvi elektronički,
jer bi se građani i samopopisivali putem sustava e-Građani. Tako
je bilo planirano da se u prvoj fazi popisa od 1. do 10. travnja
građani mogu sami popisati putem sustava e-Građani, u kojem je
lani bilo registrirano oko 750 tisuća građana, no to ne znači da
svi koriste taj sustav pa su iz DZS-a smatrali da će svaki
postotak iznad 20 posto samopopisanih biti uspjeh. Nakon
prve, elektroničke faze popisa, slijedi faza provjere i
popisivanje stanovnika na terenu. Naime, provjera samopopisanih
građana putem sustava e-Građani nužna je jer se za stanovnike
Hrvatske mogu prijaviti i oni koji su u drugim zemljama pa, ako
se ne provjere njihove adrese i pogreške ne ponište u sustavu,
onda bi se opet dobili fiktivni stanovnici.
U drugoj fazi popisa stanovništva, planiranoj prije pandemije, od
16. travnja do 7. svibnja 2021. popisivači će one koji se nisu
popisali online popisati na terenu pomoću elektroničkih uređaja i
obaviti kontrolu i ispraviti pogreške nastale samopopisivanjem
građana. Iako su građani dužni dati točne podatke, nije propisana
sankcija za davanje netočnih.
Inače, prema statistikama, u idealnim uvjetima ne popiše se 3
posto građana. Za Hrvatsku, koja godinama ima kaos u
podacima, sve blizu tog postotka bio bi uspjeh, zaključuje
Večernji list.
