Birališta su otvorena su u nedjelju ujutro u Mostaru i građani nakon 12 godina imaju priliku izabrati novi saziv vlasti u tome gradu, koji je simbol dubokih etničkih podjela u BiH četvrt stoljeća nakon rata.
Kako su za Hinu potvrdili u Gradskom izbornom povjerenstvu
Mostara, svih 150 redovitih biračkih mjesta otvoreno je na
vrijeme, a nešto više od 100.000 birača moći će glasati do 19
sati. Oni biraju između 370 kandidata raspoređenih na listama.
Dvadeset mobilnih timova bit će na raspolaganju osobama koje ne
mogu izaći na birališta, a ovoga puta to će u najvećem broju biti
oni koji su zaraženi koronavirusom.
Izbore prati 1717 promatrača, a prvi rezultati očekuju se u 21
sat.
Građani Mostara na izborima biraju 35 vijećnika u Gradskome
vijeću iz kojega se posredno bira novi gradonačelnik. Svaki birač
na glasačkome mjestu dobiva dva listića. Na jednome bira svoje
predstavnike s jednoga od šest gradskih područja u kojemu živi, a
na drugome odlučuje o kandidatima s gradske liste. Sa šest
gradskih područja, koja su i izborne jedinice, bira se 22
vijećnika, dok se 13 njih bira s jedinstvene gradske liste kao da
je Mostar jedna izborna jedinica.
Za lokalne izbore u gradu na Neretvi prijavljeno je gotovo 4000
birača iz inozemstva, a oni koji imaju poteškoća s glasanjem zbog
otežanog poštanskog prometa mogu svoj izborni listić dostaviti u
najbliže nadležno diplomatsko – konzularno predstavništvo Bosne i
Hercegovine u 17 zemalja svijeta.
Mostar nakon 12 godina ima mogućnost birati novi saziv Gradskog
vijeća nakon što su se vodeći hrvatski i bošnjački političari,
čelnici HDZ-a BiH i SDA Dragan Čović i Bakir Izetbegović
dogovorili o izmjenama Izbornog zakona koji se odnosi na taj
grad.
Na popisu političkih subjekata čije je sudjelovanje na izborima
dopustio SIP su 32 političke stranke, koalicije i neovisna
kandidata, no izvjesno je kako samo manji broj njih može računati
da će osvojiti toliko vijećničkih mandata koliko je potrebno za
presudan utjecaj na izgled buduće gradske vlasti.
Svima je cilj isti – osvojiti 18 mjesta u Gradskom vijeću i tako
dobiti kontrolni paket koji će presuditi o novom gradonačelniku.
Najveće hrvatske i bošnjačke stranke su kao svoje buduće
kandidate za tu dužnost istaknule dva liječnika.
Lista HDZ BiH za novog gradonačelnila nudi Marija Kordića,
ravnatelja Doma zdravlja u zapadnom dijelu grada, a SDA bi za
gradonačelnika željela postaviti Zlatka Guzina, liječnika bolnice
“Dr Safet Mujić” iz istočnog dijela grada.
Uz blokove predvođene HDZ-om i SDA-om, na glasove Mostaraca ove
godine računa i oporbena koalicija koju čine Naša stranka i SDP
BiH. Oni, uz potporu stranke Narodi i pravda (NiP), računaju kako
bi, na krilima uspjeha kojega su ostvarili na izborima u
studenome u Sarajevu, mogli dobiti i do šest mandata, što bi im
osiguralo utjecaj na donošenje svih bitnih odluka.
Za mjesto u Gradskom vijeću Mostara ove se godine po prvi put
bori i koalicija pod nazivom “Ostajte ovdje – zajedno za naš
Mostar”, a ona bi trebala okupiti mostarske Srbe koji su do sada
uglavnom bili glasačko tijelo multietničkih stranaka. Ta
koalicija, nastala pod izravnim utjecajem čelnika bosanskih Srba
Milorada Dodika, računa da bi mogla dobiti do tri mandata.
