Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatsko novinarsko društvo na Međunarodni dan ljudskih prava u četvrtak su akcijom #imašpravona upozorili na degradaciju novinarstva ističući 72 problema – od nedostatka medijske strategije, napada, prijetnji i tužbi protiv novinara do prekarnih uvjeta rada.
Prosvjednom akcijom HND i SNH još jednom su upozorili na
degradaciju i ponižavanje hrvatskih novinara i medija, a
isticanje 72 točke – problema simboličko je povezivanje s brojem
godina od kada je prihvaćena Opća Deklaracija o ljudskim
pravima 10. prosinca 1948.
”Posebno naglašavamo dva stavka povelje, a to su sloboda
izražavanja i pravo na jednaku naknadu za rad”, kazala je
predsjednica SNH Maja Sever ispred zagrebačkog Novinarskog doma.
Dodala je i kako su o slobodi izražavanja i slobodi govora
ispisali 72 točke kao podsjetnik na stanje u medijima u
Hrvatskoj, a pogotovo na teško stanje novinara izdvojivši posebno
problem podizanja tužbi zbog objavljenih tekstova.
”Možemo reći da je Hrvatska ogledni primjer tzv slapp tužbi –
tužbi koji se koriste da bi se zastrašivalo, pritiskalo i
egzistencijalno ugrožavalo novinare i one ljude koji pišu istinu.
Ponekad tužitelji i ne očekuju da će dobiti, ali u sudskim
procesima novinari su iscrpljeni zbog troškova, a neki mediji
dovedeni čak na rub opstanka”, kazala je Sever.
Upozorila je i na neaktivnost vlastodržaca u reguliranju medijske
scene dodavši kako su nadležnom Ministarstvu kuture ”dodali
riječ i mediji, ali nema prave ideje kako pomoći”.
Dugogodišnje političko ignoriranje medija i totalni manjak
medijskih politika već desetak godina urušava sektor, erodira
njegovu javnu funkciju i ne uspijeva informirati javnost. Akutne
financijske injekcije Vlade u nacionalne medijske sektore ove
godine dokazale su da je situacija u medijima dosegla kritičnu
točku i da se mora promijeniti, ističu u HND-u i SNH. Dodaju i
kako su u mnogim medijima poslodavci neprijateljski nastrojeni
prema osnivanju sindikata u svojim redakcijama, čime izravno krše
odredbe Opće deklaracije o ljudskim pravima.
”Prosvjednom akcijom upozoravamo na stanje u medijima koji su
izloženi napadima, nesigurnim uvjetima, izostanku političke volje
da se osigura ‘sloboda traženja, primanja i širenja informacija’,
koji je vidljiv u neprihvaćanju da se uvaži mišljenje struke pri
donošenju zakonskog okvira, izostanku nacionalnoga kolektivnog
ugovora podrške kolektivnom pregovaranju u sektoru”, ističe se u
zajedničkom priopćenju.
”Naša uloga novinara naš je odaziv pozivu da se borimo za javno
dobro, za one čiji glas ne dopire do šire javnosti. Mediji su
danas degradirani i poniženi, baš kao što je to sudbina i drugih
vrijednosti iz Deklaracije ljudskih prava. Mi mediji samo smo
simptomi stanja bilo koje demokracije, njezin pregled i ogledalo.
Unatoč jamstvu da “svatko ima pravo na slobodu mišljenja i
izražavanja” u mjeri u kojoj to ne krši prava drugih, naša prava
na slobodno izražavanje sve više bivaju ograničena pravom elita
da im se nitko ne miješa u djelovanje”, zaključuje se u
zajedničkom priopćenju.
