U Kolanu je obnovljena Etnografska zbirka, vrijedan izložbeni prostor u kojem su sačuvani brojni predmeti iz prošlosti Kolana.
Priča o Etnografskoj zbirci u Kolanu počela je prije četrdeset
godina kada je grupa entuzijasta iz Kolana odlučila sačuvati
predmete iz svakodnevnog života, a koji su, pod utjecajem novih
okolnosti, razvoja turizma i uopće promjene načina života, polako
nestajali. Jedan od inicijatora bio je, danas umirovljenik, Frane
Šupraha, a tada predsjednik Skupštine KUD-a “Bartol Kašić” iz
Kolana. Upravo je KUD “Bartol Kašić” bio utemeljitelj Etnografske
zbirke. Etnografska zbirka postavljena je u prostorijama stare
škole koja je izgrađena 1903. godine.
“U početku je u Etnografskoj zbirci bilo postavljeno oko sto
eksponata, a kasnije se to nadopunjavalo,” kaže Frane Šupraha.
“Svi mi iz Kulturno umjetničkog društva smo se angažirali na
prikupljanju eksponata, a veliku pomoć pružila nam je Zdenka
Palčić-Crnković, u to vrijeme kustosica Etnografskog muzeja u
Splitu. Vodili smo je po konobama, tavanima, po starim kućama, a
ona je razgledavala sve predmete koji su se tamo nalazili i
birala je ono što će biti u zbirci. Tako je, malo po malo,
nastala zbirka starih predmeta i oruđa za rad i sve je to
stavljeno u Etnografsku zbirku. Naš cilj bio je ostvaren jer su
taj način mnogi stari predmeti, alati, dijelovi opreme i mnogo
toga drugog, sačuvani za buduća pokoljenja.”
Šupraha navodi kako je Etnografska zbirka svečano otvorena 30.
studenog 1980. godine, a već na ljeto iste godine imala je velik
broj posjetitelja.
“To je bio velik uspjeh i odmah smo pokrenuli drugi dio plana,”
priča Frane Šupraha.
“U istoj zgradi u kojoj je uređena Etnografska zbirka uredili smo
izvornu dalmatinsku konobu u koju smo postavili izvorne eksponate
i napravili smo ambijent stare konobe.”
Konoba je otvorena 1982. godine i, kako kaže Šupraha, bila je
nadopuna Etnografskoj zbirci. Kolan je tako dobio vrijedan
izložbeni prostor koji je vrlo brzo postao turistička atrakcija.
Ujedno, to je bila jedina etnografska zbirka na otoku Pagu. No,
nakon dvadesetak godina Etnografska zbirka se počela zapuštati, a
Frane Šupraha kaže kako ne zna zbog čega se to dogodilo.
“Kada smo dobili općinu, kada je postala Općina Kolan,
Etnografska zbirka je nekako pala u drugi plan i svima nam je
bilo žao što je tako jer je postojala opasnost da vrijedni
eksponati propadnu. Mi koji smo radili na postavljanju
Etnografske zbirke smo se okupili, razgovarali smo o tom problemu
i obratili smo se načelniku Općine Kolan Marinu Pernjaku. Na
sreću, on i općinska uprava su prihvatili prijedlog da se
Etnografska zbirka obnovi i to je napravljeno.”
Potpuno preuređena Etnografska zbirka, nakon što je više od
desetljeća bila zanemarena, ponovno je otvorena za posjetitelje
na spomendan sv. Luke, zaštitnika Općine Kolan, 18. listopada ove
godine, U obnovi Etnografske zbirke velik doprinos dala je Petra
Valovičić, univ. bacc. ethnol. et. anthrop. koja je ponovno
postavila eksponate, a građa je popisana i fotografirana.
Etnografska zbirka Kolan ima oko 200 predmeta i prikaz je
tradicijskog načina života Kolana. Podijeljena je u dva dijela. U
jednom dijelu je prikaz konobe, a u drugoj je prikaz kućanstva.
Načelnik Općine Kolan Marin Pernjak najavio je kako će zbirkom
upravljati Turistička zajednica Općine Kolan kako bi se uvrstila
u turističku ponudu Općine Kolan.
