Projekt plutajućeg LNG terminala u Omišlju na Krku privodi se kraju, radovi su završeni u rokovima, terminal će uskoro biti spreman za prihvat brodova za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (UPP/LNG), a u hrvatskom plinskom sustavu u početku prosinca očekuju se prve količine prirodnog plina iz tog novog dobavnog pravca.
Glavni dio terminala je plutajuća jedinica za prihvat i
uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (FSRU),tj. brod “LNG
Croatia”, koji je u subotu isplovio iz španjolske luke Sagunto s
prvim količinama ukapljenog prirodnog plina za probni rad, a na
terminalu se očekuje početkom prosinca.
Po riječima direktora tvrtke “LNG Hrvatska” Hrvoja Krhena,
terminal će nakon probnog rada, u početku siječnja, kada će
doploviti prvi LNG brod, započeti s komercijalnim radom.
Plutajući LNG terminal služi za prihvat LNG brodova, uplinjavanje
te isporuku u plinski transportni sustav do krajnjih kupaca. Čine
ga FSRU brod “LNG Croatia”, pristan, pomoćna postrojenja i
priključni plinovod do novog plinovoda Omišalj – Zlobin,
kojim je terminal povezan s hrvatskim plinskim transportnim
sustavom.
Tehnički kapacitet terminala je uplinjavanje 2,6 milijarde
kubičnih metara ukapljenog plina na godinu. Svi kapaciteti
zakupljeni su, od inozemnih, ali i domaćih tvrtaka, za sljedeće
tri godine, do 2027. zakupljeno je 80 posto kapaciteta, a u
sljedećim godinama, zaključno s 2035., oko polovice kapaciteta.
LNG terminal strateški projekt za Hrvatsku
O izgradnji LNG terminala u javnosti se dugo raspravljalo, a u
srpnju 2015. proglašen je strateškim projektom za Hrvatsku.
Snažnu potporu izgradnji dao je SAD, a projekt je uključen na
listu europskih projekata od zajedničkog interesa, jer ima
strateški i geopolitički značaj i za Europsku uniju – utjecat će
na jačanje europskog energetskog tržišta i veću sigurnost opskrbe
plinom Europske unije, posebice zemalja srednje i jugoistočne
Europe koje žele novi dobavni izvor plina.
Stoga je Koordinacijski odbor Instrumenta za povezivanje Europe
(CEF) 2017. odobrio bespovratnih 101,4 milijuna eura za izgradnju
plutajućeg terminala, koji je bio procijenjen na 383 milijuna
eura, ali su troškovi smanjeni nabavkom FSRU broda manjeg
kapaciteta, na 233,6 milijuna eura. Još 100 milijuna bespovratnih
eura osigurala je država, a ostatak HEP i Plinacro, osnivači
tvrtke “LNG Hrvatska”, koja je nositelj projekta i upravlja
terminalom.
Povrat investicije očekuje se već kod zakupa 0,52 milijardi
prostornih metara prirodnog plina na godinu, a godišnji
operativni troškovi terminala procjenjuju se na 13 milijuna eura.
Krhen naglašava da će se ostvarenim zakupom kapaciteta posve
izbjeći aktivacija naknade za sigurnost opskrbe od kupaca plina u
Hrvatskoj i da je omogućeno poslovanje terminala na
komercijalnim osnovama, što bi trebalo povećati konkurentnost i
likvidnost tržišta prirodnog plina i dovesti do smanjenja cijena
za korisnike.
U razvoj projekta krenulo se s aktivnostima za izgradnju kopnenog
terminala, no, Vlada je u lipnju 2016. donijela odluku o
ubrzavanju aktivnosti na realizaciji projekta kroz fazni razvoj i
implementaciju prve faze projekta kao plutajućeg LNG terminala.
Odlučeno je tada da se uvede plutajući, dok bi se u drugoj fazi
na Krku gradio kopneni terminal. Plutajući terminal bit će u
pogonu do završetka izgradnje i početka rada kopnenog terminala,
a njihov istovremeni rad nije predviđen.
