Europa je i dalje regija s najvećom jednakosti u svijetu, ali bi koronakriza mogla povećati razlike u prihodima, upozoravaju francuski ekonomisti i pozivaju da se zaustavi smanjivanje oporezivanja poduzeća.
Upozorenje pariškog World Inequality Laba objavljeno je u
trenutku dok se EU spori oko prihvaćanja plana za oporavak
vrijednog 750 milijardi eura, a koji je ključan za ublažavanje
dramatičnih gospodarskih posljedica koronakrize.
Zaključci zadnje analize WIL-a, utemeljenog pri Pariškoj školi
ekonomije i u čijem je osnivanju sudjelovao i proslavljeni
ekonomist Thomas Piketty koji proučava nejednakost u
svijetu, nisu nepovoljni po Europu. Nejednakost u Europi i
dalje je najmanja na svijetu.
Godine 2019., prihodi 10 posto najbogatijih u Europi činili
su 35 posto ukupnih prihoda, a 10 posto najbogatijih na
Bliskom istoku gdje je nejednakost najveća, ostvarilo je 56
posto ukupnih prihoda.
U Europi je “primijećen porast nejednakosti od 1980-ih godina,
ali puno je manje izražen nego u Sjedinjenim Državama.
Europa se oduprla merkantilizaciji svih aspekata društva, ona je
i dalje otok relativne jednakosti u svijetu”, kazao je Lucas
Chancel, znanstvenik s Pariške škole ekonomije.
To se objašnjava politikama redistribucije prihoda, ali i odlukom
da se financira infrastrukturu i kvalitetne javne usluge,
besplatne ili jeftine, kao i regulacijom tržišta rada.
Najbogatijima prihodi rastu
Kad je riječ o Francuskoj, razlika u životnom standardu između
najbogatijih i najsiromašnijih čak se smanjila 2019., pod
utjecajem mjera koje su usvojene zbog krize “žutih prsluka”,
posebice širenjem socijalne pomoći, po podacima francuskog
instituta za statistiku Insee. No to možda neće potrajati.
Dok bi BDP eurozone trebao ove godine pasti za 7,8 posto, što je
nezapamćeno od uvođenja eura 1999., prihodi 108 najbogatijih
u Europi porasli su 15,7 posto od studenoga 2019., po
Bloombergovu popisu 500 najbogatijih milijardera. U brojkama
njihovi su prihodi porasli za gotovo 200 milijardi eura, što
je dvostruko više od francuskog plana oporavka.
To bi moglo dovesti do oporavka obilježenog velikim razlikama u
prihodima i novih društvenih kriza u Europi.
Oporezovati divove
Zato se mnogi ekonomisti zauzimaju za brzo uvođenje poreza na
digitalne divove kao što su Google, Apple, Facebook i Amazon.
A za to je, po Chancelu, potrebna “pojačana suradnja” između
Njemačke, Italije, Francuske i Španjolske na području poreza,
o kojem se inače odlučuje jednoglasno.
Bez toga teško da će zaživjeti digitalni porez i neke slične
inicijative kao što su mehanizam za graničnu prilagodbu emisija
ugljika i porez na financijske transakcije, smatra Chancel.
“Ako želimo očuvati cilj financiranja pristupa esencijalnim
uslugama kao što su obrazovanje, zdravstvo, javni prijevoz,
pristup pitkoj vodi, moramo zaustaviti tu smrtonosnu utrku prema
sve manjim porezima za multinacionalne kompanije”, kazao je.
Između 1980. i 2019., stopa korporativnog poreza (porez na dobit)
u Europi prepolovljena je s 50 na 25 posto, a porez na
dodanu vrijednost porastao je za 4 postotna boda, sa 17,5 na 21,5
posto u prosjeku.
Marc Morgan, također iz Pariške škole ekonomije, izrazio je
zabrinutost zbog vraćanja europskog pravila koje ograničava javni
deficit na 3 posto BDP-a, koje je suspendirano na početku
koronakrize. “To je ključan element za razvoj nejednakosti u
budućnosti”, smatra Morgan.
