komentar

Đikić: Hrvatska ne može ekonomski izdržati lockdown? To je čista demagogija

Goran Kovačić/Pixsell

Profesor Ivan Đikić iz Frankfurta drugačije gleda na povećanje broja oboljelih i umrlih od covida-19 u Hrvatskoj. Ne misli da smo dosegli vrhunac epidemije, rekao je za portal HRT-a.

“Svi podaci ukazuju da smo vjerojatnije još uvijek na
uzlaznom dijelu većeg jesensko-zimskog vala pandemije. Upravo
radi toga trebamo biti vrlo pažljivi i dobro se pripremiti
tehnologijama, mjerama, zdravstvenim sustavom i pravilnim
komuniciranjem na dugotrajniju borbu s ovim virusom. O tome je
vrlo argumentirano govorila Angela Merkel u svom obraćanju”, kaže
prof. Đikić i dodaje da nemamo kontrolu nad ovom pandemijom jer
se virus “širi puno brže nego što nam govore podaci/ brojevi
testiranja”.

“Čak i stručni epidemiolozi u Hrvatskoj ukazuju da s postotkom
pozitivnih slučajeva iznad 30% u odnosu na testiranje naši podaci
ne mogu biti vjerodostojni i stoga je veliki oprez opravdan”,
kaže Ivan Đikić.

Izjave pojedinih znanstvenika o tome da smrtnost nije uvećana ove
godine ili da smo već prošli vrhunac pandemije u Hrvatskoj ili
smo barem upravo usred njega smatra opasnima.

“Izjave pojedinih znanstvenika te vrste, posebno kada dolaze od
osoba i Znanstvenog savjeta vlade RH, su vrlo opasne jer nisu
bazirane na točnim podacima i zbunjuju građane, a posljedično
doprinose i širenju zaraze”, kaže Ivan Đikić.

Hrvatska među zemljama s najliberalnijim
pristupom

Ovoga trenutka mnogo zemalja kreće u djelomični ili potpuni
lockdown, ali ne i Hrvatska. Takav pristup Đikić već je
nekoliko puta komentirao i s njime se ne slaže.

“Hrvatska je danas među zemljama Europe s najliberalnijim
pristupom. Posljedice toga su nekontrolirano i veliko širenje
virusa, pretrpanost zdravstvenog sustava i veliki broj umrlih (10
puta viša smrtnost nego u proljeće). Umjesto da vlada RH objavi
jasno da je to naša službena strategija i da preuzimamo te
rizike, mi pokušavamo uvjeriti građane da to nije istina i da mi
koristimo pravilne mjere koje smanjuju širenje zaraze, no brojevi
nas demantiraju iz dana u dan. Medijske izjave i podaci se
prilagođavaju politici, što je upravo suprotno onome sto smo
radili u proljeće. Tada smo bili uspješni jer smo pratili znanost
i točne podatke”, kaže profesor i dodaje:

“Neophodno je uvođenje novih restriktivnih mjera koje su već
pokazale uspjeh u Hrvatskoj, a ne bi trebalo plašiti ljude
policijskim satom. Situacija je teška jer javni podaci govore o
brojnim nedostacima u organizaciji zdravstvenog sustava,
prenatrpanosti bolnica i teškim odlukama koje liječnici moraju
donositi. Zdravstvenom sustavu u ovoj situaciji može se pomoći”,
govori Đikić i nastavlja:

“Boljom organizacijom i jasnom odgovornošću, boljim financiranjem
i opremom.”

Đikić upozorava da mnogi od zdravstvenih radnika žive izolirani i
izvan svojih smjena u bolnicama jednostavno zato što žele
zaštititi svoje obitelji od virusa kojemu su izloženi u smjenama
u bolnicama i dodaje da usprkos svim nedostacima sustava u
Hrvatskoj glavnu snagu imaju i teret snose upravo požrtvovni
liječnici, medicinske sestre i ostali zdravstveni radnici. 

“Švedski model može umanjiti širenje pandemije ako je
konzistentan i iskreno komuniciran prema građanima koji ga se
onda pridržavaju.  Međutim, tako nećemo dostići kolektivni
imunitet, kako se predviđalo. Švedska ima opet ozbiljan drugi
val, a broj umrlih je nekoliko puta veći nego u susjednim
zemljama. To je preuzeti rizik takvih mjera”, kaže profesor Ivan
Đikić.

Traži “pravilne mjere”

“Naše mjere nisu djelotvorne u ovoj fazi pandemije. Osim toga,
mjere nisu dobro komunicirane i građani su zbunjeni. Zbog svega
toga podaci o broju zaraženih, oboljelih i umrlih nam
kontinuirano rastu. Danas je u Hrvatskoj 1049 umrlih. U zadnjih
15 dana imamo značajno povećanje broja umrlih (preko 500), što
sve zajedno predstavlja skoro 50% svih umrlih od covida-19 u
Hrvatskoj. Samo u posljednjih 15 dana 50% umrlih. Govore li ti
podaci nešto vladi RH? Zar to nije alarmantno?” pita Đikić.

“Ako se ne uvedu nove mjere, ti brojevi će i dalje rasti. Pitanje
je koji broj umrlih će vlada tolerirati uz ovakav liberalni
pristup? Mnogi epidemiolozi i stručnjaci u Hrvatskoj opravdano
traže ozbiljnije mjere, no nažalost njih se ne sluša. Ponovit ću,
kad god politički interes nadvlada struku, gubici od ovog virusa
su ogromni. Broj od oko 250.000 umrlih u Americi je vrlo tragičan
primjer takvog djelovanja”, nastavlja i dodaje da je često
slušana fraza da Hrvatska ne može ekonomski izdržati lockdown, po
njemu, čista demagogija bez ikakvih prezentiranih podataka, a
koristi za plašenje javnosti iz političkih, a ne ekonomskih
razloga.

No prije potpunog lockdowna tu je dijapazon mjera koje se mogu
uvesti, smatra.

“Prije nego dođemo do faze potpunog lockdowna imamo preko 20-ak
pravilnih mjera koje smo već trebali postepeno uvoditi.
Primjerice, prva mjera je zatvoriti noćne klubove i noćne barove.
Kako možemo opravdati da noćni klubovi još nisu zatvoreni? Znamo
da su tijekom ljeta noćni klubovi bili izvor 25% širenja sve
zaraze i nismo ih zatvorili. Zašto? Ako su noćni klubovi baza
ekonomije neke zemlje, onda je stvarno nešto krivo u toj zemlji.
Pravilnim mjerama možemo ograničiti štete u gospodarstvu. Najveća
opasnost za gospodarstvo je nekontrolirano širenje virusa i
ulazak u tvornice, radna mjesta i zatvaranje gospodarstva zbog
prodora virusa u firmama. Takav gubitak kontrole nad ovim virusom
će posljedično dovesti do većih ekonomskih gubitaka nego dobro
planirani restriktivni plan s poštednim djelovanjem na ekonomiju.
O tome govore i stručni podaci ekonomista”, kaže.

“Ovo nije gripa”

Od početka pandemije slušamo kako je ovo virus koji je sličan
gripi i iz toga je poteklo vjerovanje da je ovdje riječ o bolesti
sličnoj gripi ili prehladi. Međutim, Đikić upozorava da se virusi
gripe ili prehlade mogu uspoređivati s virusom Sars Cov-2, ali
“ne u medijskim prepucavanjima”. 

“Ljudi koji izvrću brojeve polarizirali su prostor rasprave do
toga da postoje samo objede i napadi, a ne argumenti. To je
znanstveno pitanje i medu stručnjacima odgovor je vrlo egzaktan:
to su slične podvrste virusa, koje dovode do klinički različitih
bolesti, no najveća razlika je u tome da protiv gripe imamo
cjepivo, a protiv covida-19 smo još uvijek nemoćni dok ne
razvijemo cjepivo ili specifične lijekove”, kaže Ivan Đikić i
dodaje da se mnogo podataka još prikuplja. Na pitanje znamo li
zašto dio ljudi ima kronične posljedice od covida-19 kaže da i o
tome još prikupljamo podatke.

“Očigledno je da covid-19 nije samo respiratorna bolest nego i
sistemska, zahvaća gotovo sve organe, endotelne stanice, dovodi
do stvaranja ugrušaka u krvnim žilama. Velika je nepoznanica
zašto manji broj osoba koje su preboljele bolest imaju produženo
trajanje simptoma, tzv. kronične recidive. Potrebno je puno više
studija o tim pitanjima, a stoga i oprez pri medijskoj
prezentaciji ovih ozbiljnih tema”, govori Đikić.

Svijet čeka cjepivo

Dosadašnje mjere poput nošenja maski i pranja ruku te distance,
pokazale su studije, mogu nas zaštititi.

“Mogu nas zaštiti i preko 80-90%, prema studijama. Stoga nosite
maske, držite higijenu i izbjegavajte okupljanja – to su vrlo
važne preporuke u borbi protiv covida-19”, govori Đikić i dodaje
da će nekoliko cjepiva biti dostupno već početkom 2021. godine i
da, za sada, rezultati ukazuju da ćemo cijepljenjem uspjeti
kontrolirati ovu pandemiju tijekom 2021. Ovu vijest smatra
ohrabrujućom za cijeli svijet. 

Kaže i kako je sve dok nemamo cjepivo jedino što možemo mjerama
izolirati i spriječiti širenje virusa i gubitke života. Mjere su
poznate – maske, higijena, držanje distance, bez okupljanja. Osim
toga, kaže Đikić, trebamo se i dobro organizirati kao društvo,
zaštititi socijalno ugrožene i rizične grupe te izdržati dok
cjepiva ne poluče rezultate. Nakon toga, govori, život će biti
optimističniji.

Za kraj nam kaže: “Najsvjetlija točka je znanost koja je do sada
odradila ogroman posao u borbi protiv ovog virusa i koja nam nudi
rješenja kako svladati ovu globalnu pandemiju.”

Iz naše mreže
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest