U povodu 250. obljetnice rođenja Ludwiga van Beethovena, Hrvatska pošta pustit će u optjecaj novu prigodnu poštansku marku s likom tog skladatelja.
Nova poštanska marka bit će puštena u optjecaj 11. studenog,
izvijestili su iz Hrvatske pošte.
Portret Ludwiga van Beethovena rad je slikara Josepha
Karla Stielera. Autorica prigodnog izdanja je Dubravka Zglavnik
Horvat, dizajnerica iz Zagreba, koja se u
realizacijitog izdanja koristila materijalima iz
Beethoven-Hausa, rodne kuće ovoga poznatog skladatelja, a danas
muzeja i kulturnog centra u Bonnu u Njemačkoj.
Nominalna vrijednost marke je 13 kuna te je otisnuta u
nakladi od 60 000 primjeraka. Marka je izdana u arčiću s četiri
marke, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana
(FDC).
Ludwig van Beethoven (Bonn, 1770. – Beč, 1827.), njemački
skladatelj iz obitelji flamanskog podrijetla, najveći dio života
proveo je u Beču. Premda službeno “okovan” u uvriježenoj poziciji
unutar skladateljskog trojca bečke klasike, kao najmlađi uz
Josepha Haydna i Wolfganga Amadeusa Mozarta, dobrano je odškrinuo
vrata glazbene romantike. Nastupao je kao dirigent i izvrstan
pijanist, a k tomu je bio i prvi važniji skladatelj koji je
većinom živio kao slobodan umjetnik bez trajnog zaposlenja. Gord
i ponosan, u trajnoj, ali neostvarenoj potrazi za ljubavlju,
skladao je mukotrpno boreći se za savršenstvo svakog motiva i
fraze.
Njegova se glazba odlikuje jasnoćom forme, dojmljivim melodijama,
maestoznošću i pregnantnim ritmom. Kada je njegov dugogodišnji
progresivni gubitak sluha 1819. rezultirao potpunom gluhoćom, ni
to ga nije spriječilo da napiše neka od svojih najboljih djela,
poput veličanstvene Devete simfonije, u koju je, prvi put u
povijesti simfonije, uz orkestar dodao i ljudski glas. Oda
radosti iz završnog stavka te simfonije odabrana je da kao himna
glazbom ujedini Europu.
U Beethovenovu opusu od oko 200 djela najbolji dio pripada
instrumentalnoj glazbi: simfonijama, sonatama za klavir i za
violinu te komornoj glazbi, osobito gudačkim kvartetima, a među
vokalnim djelima ističu se velebna Missa solemnis i opera
Fidelio. Mnogi poznaju njegove klavirske skladbe Za Elizu i
Mjesečevu sonatu te Petu (Sudbinsku) simfoniju čiji je impresivan
početak jedan od najpoznatijih motiva klasične glazbe uopće.
Sudeći prema utjecaju koji je imao na daljnji razvoj glazbe i
trajnu popularnost njegovih skladbi među širom publikom, može se
reći da je Beethoven najpoštovaniji skladatelj u povijesti
glazbe.
