Zadar danas slavi svog suzaštitnika – svetog Donata

Danas Zadar slavi svog suzaštitnika sv. Donata, slavnog biskupa s kraja 8. i početka 9. stoljeća. Sveti Donat drugi je zaštitnik grada Zadra, iza svete Stošije. On se svojim zaslugama, duhovnom snagom i čudesima izdvaja u nizu duhovnih osoba Zadarske nadbiskupije.

Donat (latinski: Donatus – od Boga darovan) rođen je u 8. stoljeću u uglednoj zadarskoj obitelji, govori naša lokalna predaja.

Prema Donaldovu ljetopisu pouzdano se zna kako su biskup Donat i mletački dužd Beat bili i na dvoru bizantskog cara Nicefora I. u Carigradu (tada Konstantinopolu) i kako se susret dogodio najvjerojatnije 804. godine, a u ime Karla Velikog pregovarali su o razgraničenju između bizantske teme i hrvatskog kneževskog teritorija u Dalmaciji. Vjeruje se naime kako je upravo zahvaljujući tim susretima s vladarima Zapada i Istoka 812. zaključen Aachenski mir između Franačkoga i Bizantskog Carstva, kojim su Franci dobili Istru i Hrvatsku, a Bizant dalmatinske gradove i Veneciju. Biskup Donat je tako mnogo pridonio da Zadar i ostali dalmatinski gradovi (Kotor, Dubrovnik, Split, Trogir, Rab, Krk i Osor) ostvare veliku autonomiju i da ujedno budu čuvari plovnih putova i trgovine. Njihova je odanost Bizantu uz prekide trajala sve do 12. stoljeća.

Biskup Donat je u Carigradu dobio na dar moći sv. Anastazije (Stošije), prenio je svetičine relikvije u Zadar te ih pohranio u tadašnjoj katedrali svetog Petra. Kasnije je katedrala posvećena svetoj Anastaziji, ili kako je Zadrani zovu svetoj Stošiji. Spominje se kako je sveti Donat u Bizantu dobio na dar i relikvije svetog mučenika Chrysogona (Krizogona), po hrvatski Krševana. Ujedno je, prema legendi, donio i relikvije solunskih svetica, sestara koje su stradale u Dioklecijanovim progonima – Irene, Agape i Kijone (Chione). Tako su u Zadru našle relikvije svih svetaca povezanih sa sv. Krševanom, uključujući i sv. Stošiju i sv. Zoila, što je vjerojatno bio i motiv tih pomalo neobičnih poklona.

Pripisuje mu se izgradnja zadarske crkve – rotonde sv. Trojstva, koja u 15. stoljeću mijenja ime u crkva sv. Donata, izgrađene početkom 9. stoljeća. Sačuvan je mramorni kovčeg s Donatovim zavjetnim natpisom za moći sirmijske mučenice sv. Stošije. Prema predaji, te je moći Donat donio iz Carigrada, kada je s mletačkim duždom Beatom, u ime Karla Velikog, pregovarao s bizantskim carem o razgraničenju između bizantske teme i hrvatskog kneževskog teritorija u Dalmaciji.

Sveti Donat je umro oko godine 811., a pokopan je u velebnoj crkvi Presvetog Trojstva (današnja crkva sv. Donata). Godine 1809., nakon provale Francuza u Zadar, prenesene su kosti svetog Donata u katedralu svete Stošije gdje se i danas nalaze. Sveti Donat se slavi 25. veljače.

*U realizaciji članka korišteni su dijelovi teksta s portala Narod.hr