U prostorijama Sveučilišta u Zadru jučer je započela peta po redu konferencija o znanstvenom izdavaštvu u kontekstu otvorene znanosti PUBMET2018.
Konferenciju organiziraju Odjel za informacijske znanosti
Sveučilišta u Zadru, Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Sveučilišta u Zagrebu i Institut Ruđer Bošković, a pokrovitelji
su Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske,
OpenAIRE Advance (u sklopu Obzora 2020), European Association of
Science Editors (EASE) i organizacija SPARC Europe.
Međunarodnu konferenciju PUBMET2108 otvorila je državna tajnica u
Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Branka Ramljak naglašivši
kako Ministarstvo znanosti i obrazovanje potiče politiku otvorene
znanosti i otvorenih istraživačkih podataka koju zagovara
Europska komisija.
”Drago mi je da se konferencija odvija u Zadru gdje
znanstvenici i studenti Sveučilišta stječu uvid u dosege
svjetskog znanstvenog i istraživačkog područja, ali i percepciju
znanstvenika u segmentu otvorene znanosti.”
U ime programskog i organizacijskog Odbora, Jadranka Stojanovski
i Vladimir Mrša u uvodnim su izlaganjima naglasili važnost
konferencija koja ima za cilj poticati razmjenu iskustava i žive
rasprave među dionicima u znanosti, a prisutne su pozdravili i
domaćini, Franjo Pehar, pročelnik Odjela za informacijske
znanosti te Ivanka Stričević, prorektorica za znanost i
informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zadru.
Ovogodišnja PUBMET2018 konferencija okupila je 120 znanstvenika i
stručnjaka iz 11 zemalja svijeta koji zagovaraju otvaranje
svih faza znanstvene komunikacije, od objavljivanja ne samo
radova već i istraživačkih podataka, recenzijskog postupka,
laboratorijskih dnevnika i dr. Na konferenciji će se raspravljati
i o modelima potpore istraživanjima i objavljivanju radova u
otvorenom pristupu, potpori mladim znanstvenicima, prosudbi
znanstvenih rezultata, zaštiti podataka i znanstvenoj čestitosti
U dva dana konferencije obradit će se niz zanimljivih tema,
počevši od važnosti otvorenog pristupa znanstvenim informacijama
i nastavnim materijalima, mogućnosti razmjene rezultata
istraživanja, citatnoj prednosti radova u otvorenom pristupu,
razvoju sustava za povezivanje digitalnih arhiva i alata za
citatnu analizu, samoarhiviranju radova znanstvenika,
transparentnom recenzijskom postupku, ulozi knjižnica i agencija
u prikupljanju podataka i prosudbi uspješnosti znanstvenika,
znanstvenoistraživačkih i visokoškolskih ustanova, zaštiti
podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), te
aktualnim etičkim pitanjima u znanstvenom izdavaštvu i dr.
