Inicijativa triju mora kojoj je cilj jače povezivanje srednjoeuropskog prostora dobila je puni zamah i konačno dokazala da nije protiv EU-a, Njemačke ni Rusije, niti da je američki trojanski konj, rekli su izvori iz Ureda predsjednice uoči trećeg summita inicijative idući tjedan u Bukureštu.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sudjeluje u
ponedjeljak i utorak u glavnom gradu Rumunjske na sastanku na
vrhu Inicijative triju mora, neformalne političke platforme o
kojoj je ideju prvi put iznijela 2015., a vrlo brzo priključio se
i poljski predsjednik Andrzej Duda, izabran upravo te godine, te
se danas projekt boljeg, prije svega infrastrukturnog,
povezivanja država Jadrana, Baltika i Crnog mora percipira kao
hrvatsko-poljska inicijativa.
Platforma je potom predstavljena na summitu u Dubrovniku 2016., a
sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki
predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah.
Stoga se sada bukureštanski sastanak na vrhu može fokusirati na
konkretnu provedbu projekata na polju prometne, energetske i
digitalne interkonekcije. Cilj je da se s političke dimenzije
inicijativa prenese na implementaciju projekata, naglašavaju u
Zagrebu.
“Inicijativa je od 2015. do danas dobila zamah. Sada smo došli do
toga da je uspješno odgovoreno na neka tumačenja da je riječ o
protunjemačkoj i proturuskoj inicijativi odnosno američkom
trojanskom konju. Od starta smo naglašavali da ova
inicijativa nije usmjerena ni protiv koga”, istaknuto je na
Pantovčaku uoči skupa u Bukureštu..
Prije svega, “Inicijativa se u Bruxellesu sve više doživljava kao
nešto što doprinosi europskom jedinstvu”, naglašavaju izvori iz
predsjedničina ureda, te dodaju da je najbolja potvrda te
činjenice dolazak u Bukurešt predsjednika Europske komisije
Jean-Claude Junckera.
Inicijativa je zamišljena kao neformalna platforma koja okuplja
12 zemalja Jadrana, Baltika i Crnog mora – Hrvatsku, Poljsku,
Mađarsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Litvu, Latviju,
Estoniju, Sloveniju i Austriju. Poboljšanje infrastrukturnih veza
tih zemalja ključni je uvjet za izgradnju prostora stabilnosti i
napretka, što onda može dodatno pridonijeti i EU-u.
Drugi veliki pomak, kažu na Pantovčaku, je predstavljanje ove
inicijative u Berlinu. “Njemačka je ovog ljeta izrazila interes
uključiti se u inicijativu kao punopravna sudionica. Na ovaj
sastanak na vrhu dolazi kao ‘partnerska država'”, kazao je izvor,
dodajući da će se naknadno vidjeti hoće li Njemačka biti
uključena kao punopravna članica. Na sastanak u Bukurešt iz
Berlina dolazi njemački ministar vanjskih poslova Heiko Mass.
Dolazi i američki ministar energetike Rick Perry “što slijedi
dugogodišnju liniju svih američkih administracija a to je da se
europska, posebice energetska sigurnost, doživljava sastavnim
dijelom američke nacionalne sigurnosti”, dodaju iz Ureda
predsjednice.
Iako naglašavaju da inicijativa “nije američki trojanski konj”,
priznaju da je dio analitičkih materijala koji su se pojavili kad
se i kod nas konceptualizirala inicijativa izrađen u suradnji
američkih, ali i – ističu – europskih think tankova.
Izvori naglašavaju da se ne radi, kao što se govorilo, ni o
“sanitarnom kordonu” prema Rusiji, te podsjećaju da je i ruskom
predsjedniku Vladimiru Putinu bila predstavljena ta platforma i
predan mu katalog projekata, na što je on kazao da je Rusija
otvorena za provedbu nekih projekata ako se slože članice.
I druge zemlje izražavaju interes za sudjelovanjem u inicijativi,
kako one iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva tako i one iz
Istočnog partnerstva.
“Inicijativa ostaje otvorena za članstvo samo državama članicama
Europske unije zbog jedinstvenog zakonodavnog sustava, te
jednostavnijeg ostvarivanja ciljeva ali je otvorena za
partnerstvo sa zainteresiranim susjednim državama”, kazali su na
Pantovčaku.
Tri ključna elementa sastanka na vrhu
U Bukureštu bi trebalo biti potpisano pismo namjere o utemeljenju
zajedničkog fonda inicijative, te biti potvrđen popis od 40
konkretnih projekata – od kojih je Hrvatska priložila 11- na
polju energetike, prometa i telekomunikacija.
Dok većina projekata zadovoljava uvjete za financiranje iz
sredstava Europske unije, postoji manji dio njih koji ne
zadovoljavaju uvjete pa bi cilj novog fonda bio da se osigura
onaj dio sufinanciranja određenih projekata koji nisu
prihvatljivi za financiranje iz sredstava EU-a, pojašnjeno je na
Pantovčaku. Najavljuje se i snažna nazočnost europskih
financijskih institucija – svoje su sudjelovanje najavili
predsjednik EBRD-a i Europske investicijske banke.
Uz to, na ovom summitu trebao bi biti potpisan sporazum o
suradnji gospodarskih komora zemalja Inicijative.
Hrvatska predstavlja 11 projekata
Od 40 projekata, Hrvatska je za treći summit u Bukureštu
priložila 11 projekata na tri temeljna područja na kojima se
inicijativa zasniva: 3 iz područja energetike, 7 iz
područja prometnog povezivanja i jedan iz područja
digitalizacije, najavljeno je.
Popis projekata izradio je Ured predsjednice u suradnji s
hrvatskom vladom, naglašavaju na Pantovčaku. Ukupna vrijednost
hrvatskih projekata je 1,78 milijardi eura.
Kao najznačajnije projekte na području energetike iz Ureda
predsjednice ističu LNG terminal na Krku s otpremnim plinovodom
(230 +35 milijuna eura) i Jonsko-jadranski plinovod (600 milijuna
eura), na području prometa Luku Rijeka (348,4 milijuna eura) i
izgradnju drugog kolosijeka te obnovu i modernizaciju željeznice
na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani (305 milijuna eura).
Na području digitalne komunikacije radi se o nacionalnom programu
razvoja širokopojasne agregatske infrastrukture u područjima u
kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja
(vrijednost 101,4 milijuna eura).
Poslovni forum
Uz summit, u Bukureštu će se održati i poslovni forum koji će
okupiti oko 600 sudionika, najviše iz zemlje domaćina, a iz
Hrvatske će sudjelovati predstavnici Hrvatske gospodarske komore
i nekoliko tvrtki.
Po otvaranju foruma u ponedjeljak održat će se predsjednički
panel na kojemu će Kolinda Grabar-Kitarović održati govor na temu
“Inicijativa triju mora u izazovnom međunarodnom kontekstu”.
“Forum bi trebao olakšati okupljanje predstavnika kompanija iz 12
zemalja inicijative, SAD-a, ostatka EU-a, zapadnog Balkana te
zemalja Istočnog partnerstva. To će postati redoviti godišnji
događaj”, kaže se u najavi skupa iz Bukurešta.
Hrvatska predsjednica u utorak će govoriti na plenarnoj sjednici
summita pod nazivom “Inicijativa koja ostvaruje rezultate –
ključni projekti iz područja energetike, transporta, digitalne
povezanosti. 3SI kao pokretač kohezije i konvergencije EU i
jačanja transatlantske veze”.
