Međunarodna skupina znanstvenika analizirajući tragove masnoće u posuđu pronađenom uz dalmatinsku obalu i u njezinu zaleđu otkrila je dokaze o najstarijim poznatim fermentiranim mliječnim proizvodima - svježim sirevima i jogurtima, proizvedenim prije 7.200 godina.
“Ovim proizvodnja sira postaje četiri tisuće godina
starija“, naglasila je Sarah B. McClure, antropologinja
s pensilvanijskog državnog sveučilišta (Penn State).
Znanstvenici su objavili da je mlijeko u posudama na tom području
bilo prisutno prije 7.700 godina, 500 godina prije fermentiranih
proizvoda.
DNA analiza populacije iz tog kraja pokazuje da su odrasli bili
netolerantni na laktozu, no da su djeca mogla konzumirati mlijeko
do desete godine.
No znanstvenici smatraju kako se 500 godina kasnije dogodila
promjena, ne samo u preradi svježeg mlijeka u sir nego i u stilu
i obliku posuda.
“Proizvodnja sira bila je dovoljno važna da su ljudi
počeli proizvoditi nove oblike posuđa“, rekla je
McClure.
“Tu vidimo i kulturnu promjenu“.
Znanstvenici su istraživali posuđe s dva lokaliteta u Dalmaciji –
Pokrovnika kraj Drniša i Danila kraj Šibenika, dvaju velikih
arheoloških nalazišta iz doba mlađeg kamenog doba
(neolitika).
Pronađene posude testirali su kako bi pronašli tragove izotopa
ugljika kojima se može odrediti vrsta masti i time razlikovati
između mesnih, ribljih, mliječnih i fermentiranih mliječnih
proizvoda.
Uzorci su dokazali prisutnost sekundarne obrade mlijeka, u sir
ili neki drugi fermentirani mliječni proizvod.
“Ovo je najraniji dokumentirani dokaz tragova lipida
fermentiranih mliječnih proizvoda“, otkrili su
znanstvenici u znanstvenom časopisu PLOS One.
Znanstvenici kažu da njihovo otkriće znači da su ljudi
proizvodili sir tisućama godina prije nego što se mislilo,
odnosno u neolitiku umjesto u brončanom dobu.
U ono doba proizvodnja sira bila je napredna tehnologija koja je
promijenila čovječanstvo. Sir, koji je lakše prenosiv i manje
kvarljiv od mlijeka, omogućio je širenje rane poljoprivrede na
hladnija sjeverna područja.
