Američki senator John McCain, bivši zarobljenik Vijetnamskog rata, nekonvencionalni republikanac koji je bio predsjednički kandidat svoje stranke 2008., istaknuti kritičar sadašnjeg američkog predsjednika preminuo je u subotu u 82-oj, objavio je njegov ured.
McCain, više od tri desetljeća senator iz Arizone, borio se
protiv agresivnog tumora mozga glioblastoma od srpnja 2017. i
tijekom prošle godine nije dolazio u Senat.
Njegova je obitelj u petak objavila kako je prekinuto liječenje
tumora.
“Senator John Sidney McCain III preminuo je u 16,28 sati 25.
kolovoza 2018. S njim su do kraja bili njegova supruga Cindy i
njihova obitelj. U trenutku kad je umro iza sebe je imao 60
godina odanog služenja Sjedinjenim Američkim Državama”, navodi se
u priopćenju.
Njegov lijes bit će na odru najprije u kongresu savezne države
Arizone u Phoenixu te potom u zgradi Kongresa u Washingtonu a bit
će ispraćen u washingtonskoj nacionalnoj katedrali te pokopan u
Annapolisu u Marylandu.
Očekuje se da će o preminulom senatoru govoriti bivši
predsjednici Barack Obama i George W. Bush kao i bivši
potpredsjednik Joe Biden.
Prema informacijama iz kruga obitelji sadašnju američki
administraciju predstavljat će potpredsjednik Mike Pence, a
predsjednik Donald Trump neće biti pozvan.
McCain je u javnom političkom životu Amerike od 1960-ih kada je
kako vojni pilot srušen u Vijetnamu i mučen tijekom 5 i pol
godina zarobljeništva.
U 2000. izgubio je borbu za republikansku presjdsjedničku
nominaciju od Georgea W. Busha no osam godina kasnije postao je
predsjednički kandidat svoje stranke ali ga je porazio demokrat
Obama koji je postao prvi crni američki predsjednik.
Odajući nekadašnjem protivniku priznanje Obama je napisao da su
on i McCain, unatoč potpuno različitom porijeklu i političkim
razlikama dijelili vjernost prema nečemu višem – idealima za koje
su se generacije Amerikanaca i imigranata borile, marširale i
žrtvovale se.
“Vodili smo političke bitke, podjednako, kao privilegiju, nešto
plemenito, priliku da služimo kao nositelji tih visokih ideala
kod kuće i da ih širimo svijetom”, napisao je Obama.
Ministar obrane James Mattis odao je počast McCainu kao figuri
koja je uvijek stavljala službu naciji ispred sebe i djelom
pokazivala svoja uvjerenja da zajednički cilj ne oduzima naš
identitet nego upravo suprotno – osnažuje svijest o sebi.
McCain, predsjednik senatoskog odbora za oružane snage imao je
istaknutu ulogu i tijekom proteklih predsjedničkih izbora i kao
česti kritičar i meta sadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa.
McCain je osudio Trumpa, među ostalim i za njegovo hvaljenje
ruskog predsjednika Vladimira Putina i drugih vođa koje je
senator opisao kao tirane.
“Laskanje osigurava njegovo prijateljstvo a kritike
neprijateljstvo”napisao je McCain o Trumpu svojim memoarima
“Nemirni val” objavljenima u svibnju.
McCain je napao Trumpa zbog njegova summita s Putinom nazivajući
zajedničku konferenciju za novinare s Putinom u Helsinkiju
“jednim od najnedostojnijih nastupa nekog američkog
predsjednika”. Kazao je kako Trump ne samo da se nije bio u
stanju usprotiviti se Putinu nego to nije ni želio.
Nakon objave vijesti o McCainovoj smrti Trump je kratko na
Twitteru napisao: “moje najdublje suosjećanje i poštovanje
obitelji senatora Johna McCaina.”
McCain, jastreb na polju vanjske politike s tradicionalnim
republikanskim stajalištima o svjetskim zbivanjima bio je
cijenjen u obje stranke zbog promicanja pristojnosti i kompromisa
u eri strančarenja na američkoj političkoj sceni. No bio je
poznat i po temeramentu i rijetko se libio sukoba. Neki su bili i
s Trumpom.
Bio je sredinšja figura u jednom od najdramatičnijih trenutaka u
Kongresu tijekom Trumpova mandata kada je teško bolestan stigao
na glasanje u Senatu u srpnju 2017. na kojemu je pokopan Trumpov
pokušaj da opozove zakon o zdravstvenoj zaštiti iz doba njegova
prethodnika Obame a kojim bi se povećao broj Amerikanaca bez
zdravstvenog osiguranja.
Trump je zbog toga bio bijesan na njega.
McCain je osudio Trumpovu predizbornu retoriku, neprijateljsku
prema imigrantima, a Trump je odgovorio kako McCain nije nikakav
heroj dodajući da su mu “dragi ljudi koji nisu zarobljeni”.
Nakon izbora za predsjednika McCain ga je napadao zbog
potkopavanja slobode medija i vladavine prava te nacionalizma.
McCain je bio sin i unuk američkih generala i izabran je u
zastupnički dom Arizone 1982. nakon više od dva desetljeća
služenja u mornarici. Ozljede koje je zadobio tijekom
zarobljeništva u zloglasnom zatvoru “Hanoj Hilton” i drugima
uništile su njegovu pilotsku karijeru.
Četiri godine kasnije izabran je u američki Senat 1986.
U predsjedničkoj utrci 2008. McCain je pokušao naslijediti
nepopularnog Busha u tandemu s tadašnjom guvernerkom Aljaske
Sarah Palin no tada 72-godišnji političar izgubio je od 25 godina
mlađeg Obame i njegove snažne poruke: “Da, mi to možemo”.
U memoarima je izrazio žaljenje što se nije odlučio za tadašnjeg
senatora Joea Liebermana, demokrata koji je postao neovisni
senator, kao potpredsjedničkog kandidata.
Obama je osvojio 53 posto glasova prema 45,6 posto za McCaina.
