Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u subotu je na Sljemenu sudjelovala na završnim pripremama mentora za eksperimentalnu faze kurikularne reforme gdje je izrazila zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima priprema za "Školu za život".
Ovo je veliki eksperimentalni projekt – “Škola za život”- u
kojemu sudjeluje 8500 učenika, gotovo 2000 učitelja i suradnika i
170 mentora, ali je samo uvod u frontalnu kurikularnu reformu za
iduću godinu, izjavila je ministrica Divjak novinarima.
Treći rujna je za nas veliki dan, ali zadaća eksperimentalnoga
programa nije da prođe savršeno, nego da omogući učiteljima da
uđu sigurno u svoje učionice i da se otklone problemi koji će se
javiti tijekom eksperimentalne provedbe kako bismo, istaknula je
Divjak, bili potpuno spremni za provođenje fronatalne kurikularne
reforme 2019.
“Svima učiteljima omogućeno je 137 dana edukacije, a
informatičarima 200 dana, jer se oni, uz ovladavanje stručnim
znanjima, moraju osloboditi i biti inovativni, kako bi omogućili
učenicima da se pokrenu, budu radosni i motivirani za učenje, te
da steknu kritičko mišljenje”, istaknula je ministrica.
Objasnila je kako su ciljevi nastave u “Školi za život” – odmak
od usredotočenosti na činjenice, a naglasak je na kritičkom
mišljenju i rješavanju problema. Jer, dodala je, to je škola koja
sprema i za profesionalni i za osobni život. Divjak je
izvijestila da nema kašnjenja ni u jednom aspektu pripreme.
Ministrica Blaženka Divjak podsjetila je da se istovremeno uvodi
obvezna informatika u sve pete i šeste razrede svih osnovnih
škola u Hrvatskoj, te potpuno novi kurikulum informatike za sve
osnovne i srednje škole.
“Za ta dva projekta osigurali smo oko 200 milijuna kuna, od toga
155 iz europskih fondova, ali dugoročno je važno da osiguravamo
sredstva iz našega proračuna, pa smo za sljedeću godinu osigurali
dodatnih 200 milijuna kuna u proračunu”, rekla je.
Ministarstvo trenutačno vodi četiri velika
projekta
Divjak je istaknula da Ministarstvo znanosti i obrazovanja
trenutačno vodi ukupno četiri velika projekta. Osim navedenoga,
tu je velika reforma strukovnog obrazovanja, za koju je sredinom
srpnja utemeljeno 25 centara kompetentnosti, za koje je osigurana
milijarda kuna iz europskih fondova, kako bi se izgradile nove
škole i učionice, te educirali nastavnici i potpuno renovirali
kurikulumi u smjeru suradnje škola s poslodavcima.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak najavila je
i projekt koji se bavi novim načinom financiranja visokog
obrazovanja, istaknuvši kako se, s tim u vezi, očekuje odluka
Vlade. Riječ je o programskim ugovorima za sljedeće četiri godine
ukupne vrijednost milijardu i 770 milijuna kuna. Ta će odluka
omogućiti financiranje visokoga obrazovanja, koje je povećano,
ali i stavlja veći naglasak da se od visokog obrazovanja traže
konkretni izlazni rezultati kako u znanstvenim rezultatima tako i
u odnosu na kompetencije studenata, istaknula je Divjak.
Ministrica je spomenula i četvrti veliki projekt Ministarstva, a
to je znanstveno umrežavanje, za koji su za znanost u manje u od
godinu dana ugovorene dvije milijarde kuna , što je, kako je
rekla, 15 puta više u odnosu na prethodno razdoblje.
