Predsjednik Zajednice ronilačkog turizma HGK Vedran Dorušić je tijekom turističkoga ronjenja sudjelovao u otkriću olupine rimskog broda kod otoka Paga za koju se pretpostavlja da potječe s početka prvoga stoljeća prije Krista.
Radi se o značajnoj novoj atrakciji za ronilački turizam, koji uz
oko 180 ronilačkih centara bilježi stalni rast.
Program obavljanja podvodnih aktivnosti u dijelovima mora gdje se
nalaze kulturna dobra donosi Ministarstvo kulture, koji za
razdoblje od 2014. do 2018. uključuje 31 zaštićeno područje. Novi
program za petogodišnje razdoblje očekuje se uskoro, a Zajednica
ronilačkog turizma HGK surađuje s Ministarstvom kulture oko
budućih uvjeta i tretiranja tih područja kako bi se poboljšala
konkurentnost ronilačkoga turizma.
“Posljednji arheološki nalaz u hrvatskom podmorju naišao je na
razumijevanje u Ministarstvu kulture, da se zaštita napravi u
suradnji s ronilačkim centrima kroz postavljanje video nadzora,
ostalih mjera tehničke zaštite i primjene novih načina
prezentacije i turističke promocije. Uz specijalizirani oblik
turističke i kulturne ponude, ljubitelji ronjenja prvi su na
liniji po pitanju zaštite okoliša mora i izrazito su svjesni
važnosti održivoga turizma,” rekao je Dorušić povodom otkrića.
U Hrvatskoj je prisutno i namjerno potapanje brodova koji služe
kao ronilačka atrakcija. Praksa je poznatija pod nazivom
scuttling, a prvi brod koji je potopljen na takav način
u Hrvatskoj je Vis, admiralski brod Jugoslavenske ratne
mornarice, koji se nalazi u istarskoj uvali Polje.
“Tijekom posljednjih godinu dana dolazi do sve bolje regulacije
struke u Hrvatskoj, stoga je svaka nova atrakcija više nego
dobrodošla. Turističko ronjenje izdvojeno je kao poseban oblik
turizma u novom Zakonu o pružanju usluga u turizmu te su
definirani pružatelji usluga turističkoga ronjenja čime se
smanjio prostor za djelovanje nelojalnoj konkurenciji. Do kraja
godine očekuje se donošenje Pravilnika o sigurnosti ronjenja na
čemu intenzivno radimo s Ministarstvom mora, prometa i
infrastrukture,” rekao je Dorušić, dodajući da je u tijeku i
prikupljanje podataka o ronilačkim centrima s ciljem promocije na
centralnoj stranici HTZ-a.
Dorušić ističe da je od preostalih pitanja struke problem
kvalificirane radne snage još uvijek prisutan budući da je osim
stručne osposobljenosti i međunarodnih certifikata potrebno i
poznavanje stranih jezika. Zbog toga u Zajednici razmišljaju o
razvoju koncepta jednostavnih edukacija voditelja ronjenja,
naročito za stranu radnu snagu, ali i za jačanje popularnosti
ronjenja kod mladih u Hrvatskoj.
Prema istraživanju Tomas Ljeto 2017. Instituta za turizam
ronjenje je motiv za dolazak u Hrvatsku za više od 6% ispitanika,
dok prilikom odabira aktivnosti za vrijeme boravka 16,3% gostiju
bira ronjenje. Najviše ih je u skupini do 29 godina, njih 20%.
Prema podacima jedne od vodećih svjetskih organizacija u ronjenju
Padi, tijekom posljednjih 20 godina svake godine certificiraju
preko 900 tisuća novih ronioca. Jedna od vodećih destinacija za
ronjenje u svijetu je Egipat, kojemu ronilačka atrakcija i
olupina potopljenog broda SS Thistlegorm donosi više prihoda od
piramida u Gizi.
